Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pauk-Čeka
  • 11.07.2019. 13:30
  • Splitsko-dalmatinska, Imotski

Iz Pauka u Pauk-Čeku: Cilj nam nije zarada ni stjecanje bogatstva već aktivan i kvalitetniji život

Iznad svega želimo pokazati mladim generacijama da nisu svi branitelji negativci te da, među onima koji su rano umirovljeni, ima i nas koji radimo te doprinosimo, kaže upravitelj Braniteljsko socijalno-radne zadruge Pauk-Čeka koja se bavi uzgojem kokoši hrvatica te pčelarstvom i maslinarstvom.

Foto: arhiva Zadruge Pauk-Čeka
  • 922
  • 180
  • 0

Kada su, nakon višemjesečnog staža na prvoj crti obrane, umirovljeni, petorica hrvatskih branitelja iz Imotskog, odlučila su da, u godinama koje su pred njima, ne žele biti tek pasivni članovi društva. Svoju su ideju sproveli u djelo te su, 2008. godine, osnovali Braniteljsku socijalno-radnu zadrugu Pauk-Čeka koja se bavi uzgojem kokoši hrvatica u slobodnom uzgoju na otvorenom, te pčelarstvom i maslinarstvom.

"Bili smo pripadnici 4. Gardijske brigade Pauci, branitelji s prve crte obrane, te su nas umirovili kada smo imali samo 25 ili 26 godina. Pred nama je bio čitav život i nismo ga željeli protratiti obilazeći kafiće i kockarnice te odajući se porocima. Željeli smo raditi, stvarati i doprinositi društvu te smo, nas petorica, inspirirani motom "Zajedno u ratu, zajedno u miru!“, odlučili osnovati zadrugu. Cilj nam nije ni zarada niti stjecanje bogatstva, vila i jahti, cilj nam je aktivan i kvalitetniji život.

No, iznad svega želimo pokazati mladim generacijama da nisu svi branitelji negativci te da, među onima koji su rano umirovljeni, ima i nas koji radimo te doprinosimo“, objašnjava bivši pripadnik Pauka, a sada upravitelj braniteljske zadruge, Pauk-Čeka, Željko Tomas, ističući kako zadruga, od početnih pet, danas broji 15 aktivnih članova..

Zadruga se bavi eko-uzgojem kokoši hrvatica

"Naša je Zadruga prva donijela projekt vezan za kokoši hrvatice u slobodnom i ekološkom uzgoju na području Dalmacije. Istaknuo bih da smo se slobodnim eko-uzgojem te izvorne, zaštićene pasmine počeli baviti striktno u skladu s propisima EU i prije nego što je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Od samog početka o svim važnim pitanjima, vezanim za uzgoj ovih koka, konstantno surađujemo s Agronomskim fakultetom u Zagrebu.

Uz uzgoj koka hrvatica, bave se i pčelarstvom

Počeli smo sa samo četiri matična jata, a danas imamo par farmi na području Dalmacije koje se bave uzgojem koka hrvatica u slobodnom ispustu, dakle ne u kavezima. Sa zadovoljstvom možemo reći da nam prodaja ne predstavlja apsolutno nikakav problem, no problem je to što nemamo dovoljne količina jaja koja su, zbog kvalitete, tražena na tržištu“, kaže Željko Tomas, koji je i tajnik Saveza uzgajivača izvornih pasmina peradi RH.

Ideja branitelja o osnivanju zadruge rasla je i razvijala se te se sada, oko te ideje, već okupilo više zadruga i OPG-ova. No, osim uzgojem koka, vrijedni članovi zadruge Pauk-Čeka aktivno se bave i pčelarstvom.

Med plasiraju i u školama diljem Dalmacije

"Imamo vrlo kvalitetan med, zaštićen znakom i certifikatom koji potvrđuje da je riječ o domaćem medu iz hrvatskog pčelinjaka. Također imamo i svoju punionicu, koja je uredno registrirana, kao i sama prodaja meda te smo prošle godine, u sklopu projekta Ministarstva poljoprivrede 'Medni školski dani', svoj med plasirali i u školama diljem Dalmacije. Pčele ne vozimo na ispašu van naše županije te je med isključivo s područja Imotske krajine i Vrlike. Prevladava med od kadulje i vrijeska, a da je riječ o visokokvalitetnom medu najbolje potvrđuje činjenica da ga više nemamo niti gram, sve što smo proizveli, odavno smo prodali isključivo na kućnom pragu, bez odlaska na tržnice i sajmove“, kažu zadrugari.

S obzirom na veliku potražnju, količine meda koje proizvedu nisu niti približno dovoljne, no zbog mraza u proljeće i suše tijekom ljeta, te je količine, kažu u zadruzi, vrlo teško povećati.

Uz vrhunski med, branitelji-zadrugari, proizvode i nešto matične mliječi, propolisa, peludnih zrnaca te pčelinjeg otrova, no, za sada, u količinama dovoljnim samo za vlastite potrebe. Nakon bogatog iskustva s uzgojem koka hrvatica i proizvodnjom meda, Zadruga se, od ove godine, zahvaljujući jednoj zanimljivoj suradnji, počela baviti i maslinarstvom.

Maslinik smo dobili od KBC-a Split, u zamjenu za održavanje

"Nedavno smo od KBC-a Splita na korištenje dobili maslinik koji se nalazi na južnoj strani bolnice na Križinama. Radi se o sveukupno 13 tisuća kvadrata zemljišta na Firulama i Križinama i oko 250 maslina, koje su posađene prije 15 godina. Masline su u vlasništvu bolnice i bile su potpuno zapuštene i zarasle u korov. Zbog zapuštenosti terena, koji se nalazi uz samu bolnicu, tijekom ljeta je postojala i realna opasnost od požara te su stoga iz KBC-a kontaktirali Ministarstvo hrvatskih branitelja, koje ih je, preko svojega Regionalnog centra, povezalo s našom zadrugom.

Maslinik su, u zamjenu za održavanje, dobili od KBC-a Split 

Prijedlog da preuzmemo brigu i održavanje maslinika, svi su članovi zadruge odmah jednoglasno i s oduševljenjem prihvatili. Kontaktirali smo potom i braniteljsku zadrugu Vrličanka iz Vrlike te smo im ponudili suradnju u tom projektu, s čim se upravitelj zadruge, Ivica Gverić, odmah složio te smo zajednički potpisali ugovor sa splitskim KBC-om prema kojemu smo se složili da nam bolnica ne plaća održavanje, no uloženo ćemo si vraćati prodajom plodova svog rada“, kažu branitelji.

100 posto eko-maslinovo ulje

Budući da se maslinik nalazi u krugu bolnice, masline nisu prskali pesticidima niti drugim kemijskim sredstvima, a nisu čak upotrebljavali niti umjetna gnojiva te će njihovo maslinovo ulje biti 100 posto ekološki proizvod

"Od 250 stabala maslina, ako urod bude dobar, možemo dobiti oko pola tone ulja, no kvaliteta nam je i u ovom slučaju mnogo važnija od kvantitete. Dio ulja ćemo svakako darovati splitskom KBC-u, za potrebe bolničke kuhinje, kako bi pacijenti dobili što zdravije obroke“, kaže upravitelj zadruge Pauk-Čeka. 

Kako bi mogli urediti i održavati maslinik, uz traktor, čiju je kupnju financiralo Ministarstvo hrvatskih branitelja i Fond za zaštitu okoliša, branitelji su uložili i 50 000 kuna u kupnju freze, uređaja za usitnjavanje korova i kombija koji im služi za odvoz otpada.

U samo nekoliko dana, zadrugari iz dvaju braniteljskih zadruga od potpuno zaraslog i zapuštenog maslinika, napravili su pravu zelenu oazu – uređen i uredan maslinik koji i pacijenti bolnice, ali i Splićani rado obilaze. 

Prošli su na tipu operacije 6.3.1.

"Braniteljskim zadrugama u radu najviše pomaže Ministarstvo hrvatskih branitelja, koje nam daje financijsku potporu u nekim projektima. Uz Ministarstvo, pomaže nam i Splitsko-dalmatinska županija. No, iznimno smo ponosni na to što je naša zadruga, sa svojim projektom, prošla i na tipu operacije 6.3.1., "Potpore razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava" iz Programa ruralnog razvoja. Zahvaljujući dobivenim sredstvima, a riječ je o 15.000 eura, kupili smo poljoprivredno zemljište, poljoprivredni stroj i pčelarsku opremu“, kaže nam upravitelj zadruge koji, uz sve poslove, sam piše i projekte, a u tome rado pomaže i vlasnicima obližnjih OPG-ova.

Tijekom rata pripadnici 4. Gardijske brigade Pauci, danas vrijedni zadrugari 

No, budući da zadruga Pauk-Čeka ima svoj traktor te razne priključke, zadrugari poljoprivrednicima iz okolice često pomažu i u poljoprivrednim radovima.

"Sa zadovoljstvom ćemo pomoći svima kojima je potrebna pomoć u radovima u vinogradu ili voćnjaku, frezanje ili malčiranje. Želja nam je da ljudi ne odustanu od bavljenja poljoprivredom, no tužna je činjenica da je „živih“ vinograda i voćnjaka svakom godinom sve manje, čak 95 posto poljoprivrednog zemljišta na području Imotske krajine danas je zapušteno i neobrađeno“, upozorava Željko Tomas.
 


Fotoprilog


Tagovi

Braniteljska socijalno-radna zadruga Pauk-Čeka Željko Tomas Maslinarstvo Pčele Kokoši hrvatice Braniteljska zadruga Vrličanka Ivica Gverić Eko proizvodnja


Autorica

Sanja Rapaić

Više [+]

Ima bogato novinarstvo iskustvo. Gotovo 15 godina radi i surađuje s raznim medijskim kućama.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zamislite da ujutro nađete nekog kako spava u šatoru na Vašem imanju, što biste napravili? To je naime sasvim normalna pojava i pravno formulirana radnja u nekim zemljama Europe. Ne znam koliko je precizna, ali ova karta pokazuje zemlje gdj... Više [+]