Kako napraviti kompost u vlastitom vrtu?

Najbolje gnojivo za svaki vrt je kompost koji poticajno djeluje na biljke, ali i na sastav mikroorganizama koji poboljšava njegovu strukturu. Miješanjem vrtnog komposta sa zemljom potičemo veću prisutnost korisnih kukaca, a mnogi od njih pomažu u suzbijanju vrtnih štetočina.

"Kompost je smjesa različitih organskih tvari koje služe za gnojidbu tla, a proizvod komposta je plodno tlo bogato mikroorganizmima, odnosno živo tlo koje je jako važno u ekološkoj poljoprivredi. U kompostiranju slažemo određene slojeve organskog materijala gdje je jako važno da su prisutni mikroorganizmi, da je prisutan zrak odnosno kisik, određena vlaga i određena temperatura. Organski materijal u takvim uvjetima se razgrađuje. Tako nešto slično radi i priroda. Kompostiranje je proces koji vodi čovjek, a priroda vodi proces koji se naziva humifikacija kada nastaje humus", rekla je Snježana Pešut Pilon, stručna savjetnica HPŠSS Požeško-slavonske županije. 

Božo i Zdenkica Milanović iz Požege već pet godina sami u svom vrtu proizvode ovo prirodno gnojivo.

Moguće je kompostirati sve - od biljnog do kućanskog otpada

"Pokazalo se vrlo učinkovitim, tako poboljšavamo usjeve u vrtu, a osim toga čuvamo i prirodni okoliš. To je smatramo vrlo značajnim", rekao je Božo Milanović. 

Sav organski materijal koji postoji u prirodi moguće je kompostirati.   

"Koristimo gotovo sve iz voćnjaka. Za kompost mogu poslužiti otpaci jabuka, marelica i višanja s obzirom na to da ne ništa ne špricamo. Mogu poslužiti i ostaci rajčice, blitve krastavaca i paprike, a pokazali su se iskoristivim i ostaci iz kuće, razni otpaci od voća, kore mandarine, čajevi i brojni drugi razgradivi elementi", nabraja Milanović. 

Prema riječima stručne savjetnice, upravo sredina jeseni je najpogodnija za stvaranje kompostne hrpe.

Kako treba izgledati kompostište?

"Sada ima dosta suhih grana, opalog lišća, možda negdje ima i piljevine, strugotina drveta, ima kartona i raznovrsnog papira. To je sve smeđi materijal koji ulazi u kompostnu hrpu, a također je dobrodošao i zeleni materijal. To je primjerice zelena trava koja je još uvijek zelena pa se može nakositi, a to može biti i stajnjak konjski goveđi i ovčji koji je ujedno aktivator komposta jer je bogat mikroorganizmima", pojašnjava Snježana Pešut Pilon. 

Sredina jeseni najpogodnija je za stvaranje kompostne hrpe.

Kompostište je poželjno izgraditi od drveta ili betonskih ploča, no prihvatljiv je i plastični oblik. Najjednostavniji način slaganja je na otvorenu hrpu. 

"Širina baze kompostišta, za nekakav normalan proces kompostiranja, bi trebala biti metar i pol kao i visina. To su najbolji uvjeti da se formira kompostna hrpa u kojoj će kompostni materijal dobro sagorijevati. Može biti od drveta, to mogu biti letve koje su položene kao napravljen sanduk, može biti od žice, opeke i brojnih drugih materijala. Bitno je da je kompost složen na određeni način u određene slojeve kako bi taj proces razgradnje mogao normalno teći", ističe Snježana Pešut Pilon.

Osim toga, kompostište bi trebalo biti na sjenovitom mjestu i propusnom tlu, kako ne bi dolazilo do nakupljanja vode.

Paziti da ne dođe do pregrijavanja

"Mi smo ga stavili ispod stabala jasmina i magnolije. U vrijeme suše to sprječava isušivanje, a u kišno vrijeme preveliki dotok vlage. To se pokazalo izvrsnim za zrenje zelenog komposta", rekao je Milanović. 

Kompostište bi trebalo biti na sjenovitom mjestu i propusnom tlu, kako ne bi dolazilo do nakupljanja vode.

U početku, kada je kompostna hrpa složena dolazi do njenog zagrijavanja, stoga je potrebno paziti da ne dođe do pregrijavanja hrpe. 

"Jer tada će se promijeniti komponente komposta, odnosno oživjet će drugi mikroorganizmi. Potrebno je imati kvalitetne mikroorganizme da bi taj proces tekao normalno. Ako se pregrije, prva potrebna radnja je zalijevanje i preslagivanje. Ako je kompost prevlažan, ako nije bio dobro pokriven, treba ga jednostavno "rasturiti" i pustiti da se malo prosuši", priča Snježana Pešut Pilon.

Sve više ljudi prepoznaje prednost komposta

Kompost nikada ne treba duboko ukopavati u zemlju, već samo posipati i miješati s gornjim, površinskim slojem zemlje u raspadanju. 

"Prije zime preštijemo vrt, prije sadnje taj gornji rahli sloj pomiješamo sa zrelim kompostom, ne u veliku dubinu i onda je on najučinkovitiji. Usjevi su vrlo dobri, na otprilike jedan četvorni metar imamo pet litara komposta što je ekvivalent umjetnog gnojiva 30 dekagrama, ali ovo je puno zdravije", zaključuje Milanović. 

Stručna savjetnica ističe da sve više ljudi prepoznaje prednost komposta za gnojenje svojih vrtova. 

"Raste svijest o korisnosti i praktičnosti izrade kompostnih hrpa. To je sve više prisutno i u medijima. Sve više ljudi počinje s gradnjom kompostnih hrpa", rekla je za kraj Snježana Pešut Pilon.