Kako pripremiti prirodna đubriva - od bilja, komposta, stajnjaka i pepela?

Đubriva koja pripremamo na bazi bilja i drugih prirodnih materija primjenjuju se tokom vegetacijskog perioda kada uzgajane biljne vrste intenzivno rastu.

Njihova prednost je što su potpuno prirodna, možete ih napraviti sami, prilagoditi količinu i sastav.

Biljno đubrivo

Na imanjima uvijek imamo korova kojeg kosimo. Od njega možemo napraviti odlično sredstvo. Pokošena trava koju koristimo ne smije imati sjeme, jer bi doprinijeli širenju korovskih biljaka.

Potrebno nam je bure u kojeg stavljamo travu i vodu. Dovoljno je na 1 kg trave dodati 10 l vode. Svakog dana sadržaj promiješamo kako bi pospješili fermentaciju koja traje oko dvije sedmice. Veća temperatura znači da će se proces brže odvijati. Nestanak pjene biće znak da je završena fermentacija.

Neprijatan miris možemo neutralisati dodavanjem valerijane ili njenog rastvora ili pak kamenog brašna.

Poslije završenog procesa, dobiveni rastvor se procijedi, razrijedi s vodom u odnosu 1:10 i tečno đubrivo je spremno za primjenu.

Prirodni NPK 

Od koprive, sljeza i gaveza možemo sami pripremiti kompleksno đubrivo bogato azotom, fosforom i kalijem. Biće nam potrebno 1,5 kg koprive, 1,5 kg sljeza, 1,5 kg gaveza. Sve prelijemo s 50 l vode i ostavimo da fermentiše dvije sedmice. Procijeđeni sadržaj se može odmah koristiti ili se uskladištiti u tamnom i hladnom prostoru kako bi ga upotrijebili u roku od nekoliko dana.

Za povrće i cvijeće

U kantu dodamo 10 l vode i lopatu zrelog komposta. Sve se dobro izmiješa i ostavi sljedeća tri dana. Na dnu će biti talog, a tečni dio odlijemo i koristimo ga za zalijevanje. Povrće i cvijeće se prihranjuju njime dva do četiri puta u toku vegetacije. Prilikom zalijevanja ne polijevajte tečnost po biljkama. Najbolje ga je primijeniti u jutarnjim ili večernjim satima, po oblačnom vremenu.

Njime možemo prihranjivati voćke i ukrasno drveće i grmlje, ali se primjenjuje u prvom dijelu vegetacije kada je intenzivan porast. Ako bi ga koristili u drugom dijelu, došlo bi do produžavanja rasta mladih prirasta koji ne bi uspjeli dozreti do zime i propali bi zbog mraza i niske temperature.

Od stajnjaka i pepela

Možemo koristiti različite vrste stajnjaka; kokošji, goveđi, ovčji. Prema izboru će zavisiti sastav i kvalitet đubriva kojeg pripremamo. Stajnjak rastvorimo u vodi u omjeru 1:2. Ako želimo povećati nutritivnu vrijednost rastvora, dodamo 200g pepela na 10 l rastvora. Promiješamo i ostavimo da fermentiše, najviše do sedmicu dana.

Prije upotrebe sadržaj se procijedi, a dobivena tečnost razrijedi s vodom u omjeru 1:25 do 1:30. Prije primjene zemljište dobro zaliti.

Napomena: za kupusnjače nije preporučljivo koristiti ovo đubrivo, jer im mijenja okus i miris.