Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Skakavci
  • 26.07.2017. 12:00

Kako se na prirodan način riješiti skakavaca?

Skakavci su opasni štetnici biljaka koji pripadaju podredu Caelifera. Tijekom dana pojedu hrane u količini koja višestruko prelazi težinu skakavca. Pogledajte kako se zaštititi.

Foto: Golfzaaz/bigstockphoto.com
  • 31.266
  • 146
  • 0

Skakavci su opasni štetnici biljaka koji pripadaju podredu Caelifera koji obuhvaća veoma veliki broj vrsta. U regiji je prisutno oko 100 vrsta skakavaca, a u svijetu je do sada zabilježeno 18.000 vrsta. Izraziti su biljojedi.

Tijekom dana pojedu hrane u količini koja višestruko prelazi težinu skakavca. Jedna jedinka može pojesti od 200 do 500 g biljne tvari.

Hrane se svim biljnim dijelovima, slamom, papirom. U ishrani ne koriste glog i mak. Osim što nanose štete, skakavci su i korisni. Oni predstavlaju hranu za ptice i raznose pelud. Naseljavaju cijelu Zemlju, osim hladnih, polarnih područja. Skakavci se pepoznaju po izduženom tijelu, zadnjem paru nogu koji je podešen za skakanje i zvuku koji proizvode trljanjem bedara zadnjih nogu o žile na pokrilcima ili o zadak.

Na brojnost utječu vlažnost i temperatura

Do prenamnoženja dolazi u ciklusima. Svakih 10 do 12 godina brojnost skakavaca dostiže maksimum i tada pričinjavaju najveću štetu. Nakon prenamnoženja njihova brojnost opada i ciklus se ponavlja. Na brojnost skakavaca utječu mnogi faktori, posebno vlažnost i temperatura. Tijekom dana migratorni skakavaci mogu prijeći 50 km, a kada je vjetar povoljan mogu prijeći i do 1.000 km.

Temperatura zraka ima veliki utjecaj na aktivnosti skakavaca. Tijekom noći i ranog jutra, dok je temperatura ispod 15ºC, skakavci su neaktivni. Obično su u grupama, sunčaju se i zagrijavaju tako što tijelo okreću bočnom stranom prema suncu. Kada se temperatura poveća i skakavci ugriju, započinju sa svojim aktivnostima. Pri visokim temperaturama, iznad 35ºC, skakavci postaju neaktivni.

Krajem jeseni odrasle jedinke uginu zbog niskih temperatura. Ženke prije pojave niskih temperatura polažu jaja u grupama - ootekama. Broj jaja se kreće od 30 preko 100. U svakoj ooteci se nalazi od 10 do 40 jaja. Na proljeće, od kraja travnja i početkom svibnja, dolazi do pojave ličinki iz ooteka. Ovisno o vremenskim uvjetima, pojava ličinki može trajati od 10 do 20 dana. Ličinke skakavaca su veoma slične odraslom kukcu. Ličinka prolazi kroz pet razvojnih stupnjeva. 12h prije i 12h poslije presvlačenja ličinka se ne hrani. Nakon šest tjedana, tijekom linja, dolazi do pojave odraslih jediniki koje nisu spolno zrele i moraju se dopunski hraniti. U tom periodu, koji traje mjesec dana, skakavci se veoma proždrljivi. Ovisno od vrste, tijekom sezone skakavci imaju jednu, dvije ili tri generacije.

Dvije faze u razvoju skakavaca

U svom razvoju skakavci prolaze kroz dvije faze:

  • solitarna (latentna) faza
  • društvena faza

U solitarnoj fazi skakavci su prisutni u malom broju, dok je društvena faza vezana za pojavu prenamnoženja skakavaca. U ove dvije faze izgled skakavaca može se razlikovati, kao da se radi o dvije različite vrste. Do prelaska solitarne u društvenu fazu dolazi na manjim lokalitetima u kojima su ostvareni svi uvjeti za prenamnoženje. Za ove lokalitete je karakteristično da su stalna staništa skakavaca, odnosno skakavci su stalno prisutni na tim mjestima. Smatra se da do pojave društvene faze dolazi zbog velikog broja jedinki na malom prostoru. Aktivnosti skakavca postaju intenzivnije, više se hrani, tijelo im postaje veće, povećava se i plodnost. Kada svi skakavci u jatu okrilate skakavci su spremni za migraciju.

Mjere borbe

Za suzbijanje skakavaca su najvažnije preventivne mjere.

Na pojavu skakavaca utječu vrijednosti temperature i vlažnosti. Tijekom hladnih i kišovitih godina dolazi do uginuća jedinki. Kada su ljeta kišovita, sa hladnim noćima, skakavci se ne hrane, gladuju i zbog toga im organizam slabi i lako ih naseljavaju parazitske gljivice. Sve to dovodi do smanjenja brojnosti populacije.

U smanjenju šteta koje nanose skakavci važnu ulogu igra otkrivanje lokacija koje su stalno stanište skakavaca i odakle migriraju. Ovakve lokacije se privode kulturi, pošumljavaju ili se na neki drugi način mijenjaju uvjetii koji vladaju na toj lokaciji.

Skakavci imaju i mnogo prirodnih neprijatelja: pauci, ptice, gušteri, zmije, gliste, rovke, nematode, ježevi, perad, muhe.

U godinama prenamnoženja skakavaca dolazi do povećanja populacije ptica.

Savjeti i mjere opreza kod suzbijanja skakavaca:

  • Primjena pesticida u suzbijanju skakavaca ne daje rezultate. Preživjele jedinke se reproduciraju i javlja se generacija otporna na pesticide.
  • Skakavci se mogu sakupljati tijekom ranog jutra i večeri. Kada je temperatura ispod 15ºC skakavci su neaktivni i lako ih je pokupiti.
  • Oranje, drljanje i svako prevrtanje zemlje tijekom kasne jeseni i ranog proljeća dovodi do propadanja ooteka.
  • Spaljivanje se može izvesti u periodu kada su skakavci neaktivni.
  • U područjima gdje skakavci pričinjavaju ogromne štete stanovništvo ih tjera bukom. Skakavci ne podnose vibracije koje nastaju lupanjem o metalne predmete.

Foto: Golfzaaz/bigstockphoto.com


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]