Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mrkva
  • 16.12.2018. 10:30

Kako uzgojiti mrkvu u eko vrtu?

Korijen mrkve bogat je različitim mineralima i vitaminima, folnom kiselinom i karotenom. Kod nas se uglavnom uzgaja kao jednogodišnja biljka.

Foto: Pixabay / markusspiske
  • 1.004
  • 19
  • 0

Mrkva je dvogodišnja biljka, ali se obično uzgaja kao jednogodišnja. U prvoj godini ona stvara korijen, a u drugoj cvijet, plod i sjeme. Korijen mrkve bogat je vitaminima K, C ali i vitaminima E grupe, fosforom, kalijem, manganom, molibdenom i folnom kiselinom. Korijen sadrži puno šećera, proteina, sirovih vlakana i antioksidanasa. Karoten je supstanca koja tom povrću daje boju, a neophodan je za stvaranje vitamina A.

Mrkva voli osunčana, otvorena i ravna mjesta 

Kako objašnjava diplomirana inženjerka poljoprivrede Ljiljana Vuksanović, mrkvi odgovaraju laka, plodna, humusom bogata i rastresita, blago kisela zemljišta. Prema njenim riječima, ako je zemljište kiselo, mrkva je podložnija bolestima. Za sjetvu treba odabrati osunčana i otvorena mjesta, ravna ili na blagom nagibu. Jedan od preduvjeta za uzgoj tog povrća je osiguranje vode za zalijevanje jer se u suprotnom formira sitan korijen loše kvalitete. Na istom mjestu mrkva se može sijati tek poslije tri, četiri godine, a uzgaja se nakon rajčice, kupusa, paprike i mahunarki. Treba je sijati u mješovitoj sjetvi s crvenim lukom i češnjakom te nevenom.

Za ljetnu konzumaciju sije se u veljači ili ožujku

Sjetva može početi u veljači ili ožujku ovisno od pripremljenosti zemljišta. Iako je tada zasijana, vadi se iz zemlje krajem lipnja i počekom srpnja. Mrkva se može sijati i krajem listopada i početkom studenog u vrtu na otvorenom ili u izdignute ili ukopane gredice. Da bi se mogla konzumirati preko zime, mrkvu treba sijati krajem svibnja ili u lipnju, a najkasnije do 15. srpnja. Sjeme tog povrća je sitno i najčešće se miješa sa sitnim pijeskom u odnosu 1:5. Stavi se na presavijeni papir i blagim pokretima ruku ravnomjerno prosipa s papira i raspoređuje po zemlji. Sjeme sporo niče i prilikom sjetve treba usijati male količine sjemena rotkvice, koje brzo izbija na površinu i koja će označiti redove.

Pokorica zemljišta neprijatelj mrkve

Mrkva je osjetljiva na visoke temperature, zato je treba zalijevati pri nicanju, kada se korijen počinje popunjavati i još dva do tri puta tijekom intenzivnog rasta korijena. Uzdužno pucanje korijena najčešće je posljedica neravnomjernog i prekomjernog zalijevanja. Pokorica je neprijatelj mrkve, posebice tijekom ljetnog uzgoja, pa se mora razbijati uz održavanje zemljišta vlažnim.

Poželjna i dodatna ishrana

Ljiljana Vuksanović napominje da je dodatna ishrana poželjna. Preporučuje se kompost i tekuća organska gnojiva, a ako se korijen pri vrhu nađe van zemlje na njemu se razvija "zelena glava", pa se pribjegava zagrtanju mrkve u redovima. To povrće oštećuju trulež korijena, pepelnica, pjegavost lišća, mrkvina muha, lisne uši i drugo. Protiv mrkvine muhe i lisnih uši treba koristiti fermentirani ekstrakt češnjaka i nevena, prirodni piretrin itd.

Prosječan prinos 2,5-6 kg/m2

Ekološki uzgojena mrkva se vadi po suhom vremenu, kad je zemljište prosušeno. Prvo vađenje može se obaviti kada korijen dostigne debljinu olovke. Kako bi se umanjila količina nitrata u plodu koristi se metoda podrivanja ašovom ispod korijena nekoliko sati prije vađenja. Mladi korijen spreman je za berbu za oko 60 dana, dok se zreo vadi nakon 120 dana. Za čuvanje i korištenje tijekom zime mrkvu treba vaditi u listopadu i studenom, a prinos korijena je od 2,5-6 kilograma po metru kvadratnom.


Povezana biljna vrsta

Mrkva

Mrkva

Sinonim: - | Engleski naziv: Carrot | Latinski naziv: Daucus carota L. ssp. sativus (Hoffm.) Arcang

Mrkva je dvogodišnja zeljasta povrćarska biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Kao korjenasto povrće cijenjena je posebno zbog hranjivog i naročito vitaminskih i mineralnih... Više [+]

Tagovi

Mrkva Eko proizvodnja Zemljište Navodnjavanje Prinos Bolesti Zaštita


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle od 6 sjemenki uguranih u obično vulgaris zemlju izniklo je 4 mladice. Nije još vrijeme za sadnju ali klijavost sjemenki kakve jesu je solidna. Ove će biti probno posađene kad još malo ojačaju pa kako im bude.