Grad Novi Sad šampion je u Srbiji i regionu po pitanju podrške organskoj proizvodnji. Podsticaji se kreću i do 100 posto što koristi i porodica Kuzmanović koja uzgaja 40 vrsta povrća.
U plodnoj vojvođanskoj ravnici, u Čeneju, Sanja i Svetozar Kuzmanović vlasnici su jednog od najpoznatijih salaša u opštini Novi Sad, u susjednoj Srbiji. To je zbog toga što se bave organskom proizvodnjom povrća i začinskog bilja. Tačnije, od 2015. godine ušli su u proces sertifikacije, a danas su ponosni vlasnici sertifikata za organsku proizvodnju.
Nedavno je, u posjeti ovoj uspješnoj porodici, boravila delegacija Resora za pružanje stručnih usluga iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
U deset plastenika zastupljena je organska proizvodnja povrća, a na još dva hektara, konvencionalna. Ukupno uzgajaju 40 vrsta povrća, od krastavca, paprika, paradajza, rukole, blitve, cimeta i drugih. Takođe drže i manje stado ovaca. Sanja je ekonomista po struci, ali se opredijelila za bavljenje organskom proizvodnjom i kako kaže, nije se pokajala.
"Mnogo se radi ako se bavite ovim vidom uzgoja i to je činjenica. Više nego u konvencionalnom. Ali, isto tako manje je stresa, zdravije je, više vremena provodim sa svojom familijom. Nisam se pokajala što smo izabrali ovaj put. Imamo sertifikat za organsku proizvodnju, zadovoljni smo i otkupom, kao i cijenama".
Na primjer luk Kuzmanovići isporučuju u jedan poznati trgovački lanac. Sanja nam je odala i nekoliko tajni svog "zanata". Protiv korova u toj kulturi bore se eko drljačom, sa češljevima koja se u usjevu koristi kada su korovi u fazi kotiledona. Ako se tada ne reaguje, onda se mora čupati ručno. Najezdu smrdljivih martina na povrće sprečavaju sa cimetom jer njegov miris martin ne podnosi. Povrće se tretira koprivom, maslačkom i začinima, kao i sredstvima dozvoljenim u organskoj proizvodnji. Prema njenim riječima, uvijek mogu da računaju na pomoć grada.
"Grad Novi Sad zaista nam mnogo pomaže. U stalnom smo kontaktu, pitaju nas šta nam je potrebno. Procenat sufinansiranja za nabavku bilo čega što nam treba na imanju je od 90 do 100 posto što je izuzetno", priča Sanja čija porodica na ribljoj pijaci, u Novom Sadu, ima tezgu na kojoj subotom i nedjeljom, sa ostalim organskim proizvođačima, prodaju svoje proizvode. "Kada nismo tamo, čuvar čuva tezge da ne bi došlo do kontaminacije", ističe.
Proizvođači su formirali udruženje "Organski sad" koje takođe ima dobru saradnju sa opštinskom službom za poljoprivredu.
Milorad Radojević iz opštine Novi Sad kaže da Grad od 2011. godine podstiče organsku proizvodnju i da su mnogi u Srbiji počeli da se raspituju za njihov način podrške ovoj vrsti proizvodnje. U 2021. godini za desetak proizvođača Grad će da obezbjedi 5,5 miliona dinara. Konkursi se objavljuju ljeti, a nakon podnošenja računa i ostale neophodne dokumentacije, u veoma kratkom periodu, proizvođačima se isplate subvencije. Grad radi i na zaštiti geografskog porijekla nekih proizvoda.
Međutim, da bi ušli u krug podrške proizvođači prvo moraju da dobiju sertifikat za organsku proizvodnju od sertifikacione kuće. To je proces koji traje dvije do četiri godine, ako se ispoštuju sve procedure. Ko ima strpljenja i želi više da radi, dobiće ga.
Tagovi
Autor