Mladi agronom Josip Mijaković na samo 90 četvornih metara proizvodi čak 120.000 litara humusa - uloženo mu se vratilo za samo 2 godine

Na svojoj maloj farmi, u Novom Marofu, Vinkovčanin Josip Mijaković (37) već se četiri godine bavi još uvijek nesvakidašnjim poslom – uzgaja kalifornijske gliste, a one mu vrijedno, radeći u tri smjene, proizvode dragocjeni humus, čija prodaja svake godine raste za tridesetak posto.

"Još kao srednjoškolca zanimalo me sve vezano za ekološku poljoprivredu te sam odlučio da ću, kada diplomiram, pokrenuti nešto u tom smjeru. Prvotna zamisao mi je bila uzgoj puževa, ali zbog većeg rizika proizvodnje, otkupa i prodaje, zaključio sam da su kalifornijske gliste i proizvodnja glistala mnogo bolja odluka. Proizvodnja je u potpunosti ekološka, a konačni proizvod doprinosi ekološkom uzgoju biljaka te obogaćuje, danas već jako osiromašena i živim organizmima oskudna, tla. Naime, današnjom prekomjernom upotrebom umjetnih gnojiva i pesticida dolazi do gubitka prirodne plodnosti tla, a upravo glistal, u samo jednom gramu sadrži na milijarde mikroorganizama koji su nositelji te prirodne plodnosti tla“, pojašnjava Josip Mijaković. Tom diplomiranom inženjeru poljoprivrede, koji je zaposlen u varaždinskoj Koki, kao upravitelj farme rasplodnih nesilica, posao s glistama prava je, kaže, antistres terapija, a evo kako je sve krenulo.

Najprije je investirao u iskustvo

Iako je diplomirao na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, u posao s glistama Josip ipak nije krenuo kao grlom u jagode. Sve je, kaže, pomno i detaljno planirao.

"Kako bih se oboružao svim potrebnim informacijama odlučio sam pronaći ljude koji su u ovom poslu već probili led. Put me odveo do OPG-a Škrljak, iz Sv. Ivana Zeline, čiji se vlasnici, već duže vrijeme, bave proizvodnjom glista. Razgovor mi nije bio dovoljan, htio sam vidjeti kako sve to doista funkcionira u praksi pa sam ih zamolio da mi omoguće da desetak dana provedem na njihovoj farmi, kako bih s njima prošao sve faze u proizvodnji te sam pokušao odraditi svaku od tih faza. Moram priznati da sam se iznenadio kada sam vidio koliko tu ima posla koji se mora obavljati ručno, a i sam proces uzgoja nije baš jednostavan, kako se na prvi pogled čini. Ipak, to me nije obeshrabrilo – odluka je pala, investirao sam u taj posao i krenuo s proizvodnjom“, prisjeća se mladi agronom.

Investicija se vratila za samo 2 godine

Josip nije korisnik EU fondova. Kreditom od 70.000 kuna, izgradio je fiksne bazene za gliste, gnojnik za skladištenje gnoja, nadstrešnice za obradu i pakiranje glistala. Uslijedila je potom i kupnja glista, a dijelom novca pokrio je i troškove za izradu vreća i loga te kupio varilice za zatvaranje vreća. Uz te startne troškove, tu su i oni stalni - svake godine treba izdvojiti za konjski gnoj, ambalažu, platiti analize glistala, koje se obavljaju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, te pokriti niz drugih, sitnijih troškova.

"Krenuo sam s bazenima čija je površina bila samo 50 četvornih metara. Istu toliku površinu izdvojio sam za gnojnik, a prostor za skladištenje i nadstrešnica zauzeli su još 120 četvornih metara. Ta je površina dovoljna za proizvodnju čak 60.000 litara glistala godišnje, što znači da ova proizvodnja zahtjeva doista malo prostora, što je bio još jedan od bitnih razloga da se upustim u ovaj posao“, kaže nam Josip, vidno zadovoljan jer se njegova investicija u potpunosti vratila već na kraju druge godine proizvodnje.  

U kratko vrijeme udvostručio je proizvodnju

"Danas moja proizvodna površina iznosi 90 četvornih metara, a kapacitet proizvodnje je oko 120.000 litara glistala godišnje. No, osim proizvedenog glistala, prihod se stvara i od prodaje legala glista ljudima koji sami žele proizvesti glistal, bilo za svoje potrebe, ili se pak namjeravaju početi ozbiljnije baviti proizvodnjom. Budući da je tržište jako veliko, planiram i dodatno proširiti proizvodnju tako da 60 posto proizvodne površine, odnosno bazena, stavim pod plastenik, što će mi omogućiti i proizvodnju u zimskim mjesecima. Također planiram i ubrzati neke faze proizvodnje upotrebom strojeva, što bi mi uvelike pomoglo, jer sada na svom OPG-u sve radim sam, pa je uz samo dvije ruke i lopatu, ova količina proizvodnje maksimum“, pojašnjava Josip.

Osim početne investicije, koju je otplatio putem kredita, nova ulaganja planira isključivo iz tekućih prihoda.

Nije pobornik poticaja

"Za ovu proizvodnju ne postoje državni poticaji. Inače, osobno nisam pobornik državnih poticaja, jer smatram da je čitav taj sustav pogrešno postavljen. Ne vidim svrhu poticaja ako on nije u službi povećanja, odnosno smanjenja proizvodnje nečega čega ima premalo ili previše na tržištu. Konkretno, u slučaju glistala, poticaj bi imao smisla primjerice kada bi država subvencionirala cijenu, jer mnogo ljudi ne koristi glistal zato što im je skup. Kada bi pak jedan dio dala država, krajnji korisnik bi tada plaćao nižu cijenu. Država bi također mogla poticati i proizvodnju glistala za izvoz, no prije toga bi trebalo obnoviti stočni fond u Hrvatskoj, jer samo tako bi se osigurale dovoljne količine sirovine (stajskog gnoja) za proizvodnju glistala", kaže naš sugovornik.

Proizvođača glistala je premalo da pokriju potrebe tržišta

Iako investicija u ovaj posao nije velika, sva uložena sredstva se brzo vraćaju, a tržište "guta“ sve što se proizvede. U Hrvatskoj ipak još uvijek nema dovoljno proizvođača glistala.

"Mnogi počnu, kupe legla glista, no onda ustanove da je za njih to ipak previše posla te odustanu. To je velika šteta, jer gliste su jako zahvalne životinjice. Imaju svojih zahtjeva, ali niti približno onoliko koliko ih imaju neke domaće životinje. Uz to, gliste ne čujete, a i ne vidite jer su fotofobne - na svjetlu ugibaju.

Za razliku od drugih životinja, uz gliste ne morate biti svaki dan, ponekad prođe i po nekoliko dana da ih i ne pogledam. Njihova hrana je organska tvar, ja koristim isključivo stajski konjski gnoj jer je najjednostavniji za manipulaciju i gliste ga najbolje iskoriste, a glistal od konjskog gnoja je najkvalitetniji. Od hrane koju dobije, glista 60 posto koristi za svoje potrebe, a čak 40 posto izbacuje iz tijela u obliku sitnih kuglica - upravo to je dragocjeni glistal“, pojašnjava nam inženjer poljoprivrede.

Evo što trebate znati o vrijednim proizvođačima humusa

Glistama ne smetaju mraz, tuča, jak vjetar, snijeg i druge vremenske nepogode, no treba ih zaštiti od velikih vrućina, prekomjerne vlage i prirodnih neprijatelja. 

"Budući da diše preko kože, njena površina uvijek mora biti vlažna, jer iz te vode glista koristi kisik za disanje, stoga zahtjeva konstantno vlažnu sredinu. Tijekom ljetnih mjeseci važno je, ako nema prirodnog hlada, natkriti bazene, jer iznad 30 stupnjeva aktivnost prestaje. Nadalje, tijekom zime koloniju glista u nadzemnim bazenima treba zaštititi od niskih temperatura, a ako je dio bazena ispod površine tla, tada su sigurne od smrzavanja. Gliste također treba zaštititi i od njihovih prirodnih neprijatelja, to su u prvom redu krtice i voluharice, te ptice. Zaštita se vrši zaštitnim mrežama, na dnu i na površini bazena“, priča nam Josip ističući kako se glista jako brzo razmnožava, te se od jednog legla, u samo jednoj godini, može dobiti i do tri nova legla, sve naravno ovisi o tome koliko im date prostora i hrane.

Tržište glistala konstantno raste

Dobar dio glistala kojeg proizvodi, oko 40 posto od ukupne količine, Mijaković prodaje na kućnom pragu, a ostalih 60 posto dostavlja u domove svojih kupaca. Čak 50-60 posto prodaje odvija se, kaže, preko društvenih mreža i besplatnih oglasa, no najbolja reklama su mu, ipak, zadovoljni kupci koji se vraćaju te glistal s njegovog OPG-a preporučuju i drugima. 

"Iako je glistal ljudima još uvijek prilično nepoznat, njegova prodaja ipak raste te se svake godine povećava za 30-40 posto u odnosu na prošlu godinu“, kaže Mijaković.

Stručni savjeti za primjenu glistala

Glistal sadrži čak 4 puta veću koncentraciju dušika, oko 5 puta veću koncentraciju fosfora, 2 puta veću koncentraciju kalija te čak dvostruko više organske tvari od stajskog gnoja od kojeg je dobiven. 

"Glistal spada u visokovrijedna, organska gnojiva te se može koristiti u ekološkoj proizvodnji. Koristi se u sjetvi povrtnih kultura, kod sadnje voćaka, vinove loze, ukrasnog bilja, cvijeća, maslina i dr., a isto tako i u prihrani svih tih kultura. Glistal ima neutralnu reakciju Ph 6.8 – 7.2, idealnu za razvoj korijena većine biljaka. Svi makro i mikro elementi nalaze se u biološki najpogodnijem obliku. Glistal sadrži i biljne hormone rasta (cytokinin i auxin) te mnoštvo sitnih mikroorganizama koji su nositelji prirodne plodnosti tla.

Struktura humusa slična je pijesku, ali s tom razlikom da upija vlagu kao spužva i drži je, što je vrlo važno kod sjetve kako bi sjeme, u sušnim uvjetima, nabubrilo i pustilo klicu. Kod glistala se ne stvara pokorica pa je također pogodan i za sjetvu i uzgoj presadnica. Važno svojstvo glistala je i to da se dodaje direktno na korijen. Sjeme se također sije u glistal, jer će tako biljka imati na raspolaganju prvu hranu potrebnu za početni rast i razvoj. Čim dođe u kontakt s vodom, glistal otpušta hranjiva i mlada biljka ih koristi. Još brži način da hranjiva iz glistala dođu u biljku je folijarnom primjenom, gdje se glistal otopi u vodi, u omjeru 10:1, te se slobodno prska po biljkama. Bez obzira na preporučene količine, glistal slobodno koristite koliko god želite, jer ne možete pretjerati. Ipak, preporučio bih često dodavanje manjih količina, tako da biljka, u svim fazama razvoja, ima na raspolaganju hranjiva iz glistala. Na taj ćete način najekonomičnije iskoristiti novac uložen u kupnju glistala“, savjetuje iskusni agronom.

Sve koji žele saznati nešto više o uzgoju glista i proizvodnji glistala poziva da ga posjete na njegovoj farmi u Novom Marofu ili da mu se jave i rado će odgovoriti na sve upite.