Ministarstvo poljoprivrede je od 1. siječnja uvelo obvezu za kontrolna tijela da na certifikatu proizvođača navode proizvodne površine i količine proizvoda. Najavljuju i nove potpore za ovu proizvodnju.
U cilju unaprjeđenja sustava potpora, kvalitetnog informiranja potrošača i praćenja kretanja površina u ekološkoj proizvodnji i proizvodnje ekoloških proizvoda, Ministarstvo poljoprivrede je od 1. siječnja uvelo obvezu za kontrolna tijela da na certifikatu proizvođača navode proizvodne površine i količine proizvoda obuhvaćene certifikatom.
"Na ovaj način osiguravamo transparentnost sustava te informiranje potrošača kako bi učvrstili njihovo povjerenje u domaći ekološki proizvod", kažu iz Ministarstva.
Kako podsjećaju, ekološka proizvodnja je poljoprivredna praksa čiji je cilj održiva proizvodnja kvalitetne hrane uz što manji utjecaj na okoliš. "Osnovna načela ekološke poljoprivrede su uvažavanju prirodnih sustava i ciklusa, održavanje i poboljšavanje stanja tla, vode i zraka, zdravlja bilja i životinja te njihove međusobne ravnoteže, očuvanje elemenata prirodnog krajolika, održavanje bioraznolikosti, očuvanje ekosustava, odgovornu uporabu energije i prirodnih resursa te proizvodnju raznolikih prehrambenih i drugih poljoprivrednih proizvoda kao i proizvoda akvakulture visoke kvalitete", navode.
U Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a za razdoblje 2023.-2027. godina eko proizvodnja ima važno mjesto. Naime, Europski zeleni plan pruža smjernice koje će poboljšati dobrobit i zdravlje građana te budućih generacija. Postavljeni su ciljevi na razini EU, a svaka država članica priprema svoj plan provedbe jer stanje u svim državama članicama nije isto, pa ni planovi ne mogu i ne trebaju biti isti, navode iz Ministarstva.
U Republici Hrvatskoj površine pod ekološkom proizvodnjom u 2013. godini iznosile su preko 40 tisuća hektara, dok su u 2020. godini iznosile više od 108 tisuća ha. Imamo 6.372 proizvođača eko proizvoda, od kojih se njih 5.081 bavi biljnom proizvodnjom, 182 stočarskom proizvodnjom, 1.070 proizvođača mješovitom proizvodnjom dok se 25 proizvođača bavi sakupljanjem samoniklog bilja, 24 pčelarstvom te 12 akvakulturom. Registrirano je 202 subjekta koji se bave i preradom ekoloških proizvoda.
U okviru ZPP-a daju se posebne potpore za ove proizvođače. "Isto tako, Hrvatska priprema svoj Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023.-2030. Tim Planom će biti predviđene i dodatne mjere i potpore iz nacionalnog proračuna kao podrška sadašnjim i budućim ekološkim proizvođačima te kroz različite aktivnosti pružiti potrošačima informacije o tome što su ekološki proizvodi i da se pravila o ovoj proizvodnji poštuju", ističu iz Ministarstva.
Kako kažu, potpore iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj dodjeljuju se na temelju izračuna koji uzima u obzir povećane troškove u ekološkoj proizvodnji, niže prinose i cijene ekoloških proizvoda u odnosu na konvencionalne proizvode.
Za daljnji razvoj ove poljoprivrede, osim poticanja proizvođača, važno je i informiranje potrošača o pozitivnim aspektima ekološke proizvodnje, zaključuju.
Tagovi
Autorica
