O otkaza do obrta: Kako je Suada Omanović pokrenula proizvodnju?

Svaki kraj je novi početak, bezbroj puta su potvrdile brojne sudbine. Jedna od takvih priča je i ova. Kada je Suada Omanović iz Sarajeva, posljednji put zatvorila vrata u jednoj lokalnoj kompaniji, otvorila su se ona od plastenika. Njena porodica se u to vrijeme bavila ovom proizvodnjom iz hobija, pa je početničke korake lako savladala.  

Ubrzo, sa suprugom, osniva svoj porodični obrt "Plastenička proizvodnja Hasan" koji vrlo brzo prelazi u ozbiljniju proizvodnju, većih količina sezonskog povrća, rasada i začinskog bilja. S početnih kapaciteta 2019. godine od 900 m², do danas su stigli na 1300 m², ali tu ne planiraju stati.

"Prvo proizvodimo rasad za vlastite potrebe, a višak rasada plasiramo na tržište", kaže Suada za Agroklub.

Prodaja na pijaci

Početkom maja iz njihove "male fabrike" stižu krastavci, chery paradajz, paprika Somborka, a potom i ostale vrste paradajza, patlidžana, svih vrsta paprika, tikvica, blitve, salate. U međuvremenu i na otvorenom prispijevaju kupus, prasa, mrkva, peršun, krompir, luk.

"Zbog bavljenja intenzivnom proizvodnjom cijele godine, početkom septembra uklanjaju se proljetne postojeće kulture, a ubacuju se zimske kao što su razne vrste salata, mladi luk, blitva, špinat, prasa, mladi kupus, raštika, rukola…", dodaje naša sagovornica.

Ona je i svima znana na poznatoj sarajevskoj pijaci Markale, gdje je osnovni plasman njenih proizvoda, a višak prodaje na svom poljoprivrednom posjedu.

"Riječ je isključivo o svježim proizvodima, a kako je rasla potražnja za prerađenim proizvodima, na insistiranje kupaca sam se počela baviti i preradom svježeg voća i povrća", pojašnjava.

Kada je riječ o začinima, navodi kako oni zahtijevaju više posvećenosti, pažnje i vremena. No, kako ovaj posao obavljam odgovorno i savjesno, nastoji udovoljiti "svim željama svojih kupaca".  A, kupci najviše traže bosiljak, ruzmarin, kopar, peršun celer, korijander i origano.

"Ovaj posao zahtjeva veliki trud i odricanje, ali pošto ja imam punu podršku svog supruga i pomoć svih ostalih članova svoje porodice mi to sve stignemo", dodaje zadovoljno Suada. 

Veća ulaganja, bolja prodaja

S obzirom na globalna poskupljenja, ovogodišnja proizvodnja zahtijevala je i veća ulaganja. No, kako većinu svojih povrtlarskih zasada sami proizvode, ona su, ocjenjuje tek za nijansu bila veća u odnosu na lani. "Ali je i prodaja bolja nego prethodne godine", nastavlja naša sagovornica riječima da je potražnja veća jer su proizvodi bez pesticida i ostalih hemijskih preparata. 

Oko proizvodnje se najviše sama brine, dok suprug u slobodno vrijeme vrši ispomoć oko organizacije sjetvi. Pomoć ostalih članova porodice također ne izostaje, pa čak i onog najmlađeg člana, sina Hasana po kojem je proizvodnja dobila i ime.

Navodnjavanje su riješili izgradnjom vlastitog bunara i uvođenjem sistema “kap po kap". Naravno, svaka investicija košta, ali se, kako kaže, uz svestrano i neprestano odricanje može živjeti od poljoprivrede. Bazirani na tradicionalni način proizvodnje, koji uključuje mehaničku obradu zemljišta. U budućnosti se planiraju posvetiti i uključivanju savremenih tehnologija koje će im olakšati rad. No, trenutno je prioritet proširenje proizvodnih kapaciteta.