Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Javno savjetovanje
  • 27.04.2022. 16:30

Objavljen je Nacionalni akcijski plan razvoja eko poljoprivrede - koji su ciljevi do 2030.?

U Planu koji je u javnom savjetovanju, definirano je pet posebnih ciljeva i ukupno 27 mjera za njihovo postizanje, a kojima će se poticati razvoj ekološke poljoprivrede i akvakulture do 2030. godine.

Foto: Depositphotos/londondeposit
  • 1.708
  • 49
  • 0

Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. godine pušten je u javno savjetovanje.

Kako navodi Ministarstvo poljoprivrede, riječ je o ključnom strateškom dokumentu za utvrđivanje okosnice razvoja ekološke poljoprivrede i akvakulture u RH u sljedećih sedam godina, s usuglašenom vizijom razvoja - Održiv i konkurentan sektor hrvatske ekološke poljoprivrede i akvakulture, usklađen sa standardima visoke kvalitete te podržan učinkovitim upravljanjem prirodnim resursima i digitalizacijom.

Definirani ciljevi i mjere

U njemu je definirano pet posebnih ciljeva i ukupno 27 mjera za njihovo postizanje, a kojima će se poticati razvoj ekološke poljoprivrede i akvakulture do 2030. godine.

Kroz definirane mjere osigurat će se potrebne edukacije, savjetovanja i informativna podrška ekološkim proizvođačima, potaknuti poljoprivrednike na prijelaz s konvencionalne na ekološku proizvodnju, osigurati financijska održivost poljoprivrednicima te im olakšati proces proizvodnje, prerade i udruživanja, olakšati put eko proizvoda do potrošača poticanjem promocije, distribucije i prodaje kroz turizam, poboljšati percepcija potrošača o njima  kroz informiranje te poticati istraživanja i inovacije s ciljem brže zelene i digitalne tranzicije, navode iz Ministarstva poljoprivrede.

Također, naglasak će se staviti i na poboljšanje sustava upravljanja i kontrole, međuinstitucionalnu suradnju, kao i uspostavu sustavnog praćenja i pohrane podataka.

Kaskamo za EU?

Kako stoji u Nacionalnom akcijskom planu, Hrvatska bilježi razlike u ekološkom uzgoju životinja u odnosu na EU, a ekološka proizvodnja u akvakulturi još uvijek zaostaje za ostalim načinima te proizovdnje diljem Europske unije. No, bilježimo najveći rast u broju proizvođača na razini EU-a u razdoblju od 2012. do 2019. godine, ali i pratimo trendove na razini EU po pitanju strukture poljoprivrednih površina koje se koriste za eko proizvodnju.

Eko-agroturizam je kod nas tek u začecima dok u EU isti postaje sve popularniji, a prihodi od maloprodaje proizvoda ekološke poljoprivrede u EU su u konstantnom porastu dok u RH isti stagniraju. 

Analiza korištene poljoprivredne površine u RH u razdoblju od 2013. do 2020. godine pokazala je da oranice i vrtovi sudjeluju najvećim prosječnim udjelom u ukupno korištenoj poljoprivrednoj površini (48,2%). Iza toga pozicionirali su se trajni travnjaci s prosječnih 32,09 posto te z trajni nasadi s najmanjim prosječnim udjelom od 10,6 posto.

Nedostaci u RH

Kako stoji u ovom dokumentu, u Hrvatskoj je prisutna nedovoljno razvijena svijest građana o važnosti eko proizvodnje i prednostima takvih proizvoda, o čemu govori i podatak iz provedenog anketnog upitnika nad kupcima prema kojem 57,2% posto građana kupuje većinom konvencionalne.

Razlog je što stanovnici imaju slabiju platežnu moć u odnosu na stanovnike razvijenijih država članica EU-a . Problem je i što postoji otpor konvencionalnih proizvođača prelasku na eko proizvodnju. Također, rezultati anketnog upitnika nad njima pokazuju kako su problemi s kojima se eko poljoprivrednici sreću visoki troškovi ulaganja, repromaterijala te nedovoljni prinosi i niža profitabilnost.

Kao problem spominje se neusklađenost i česte izmjene zakona i pravilnika te znatni administrativni i tehnički zahtjevi otežavaju poslovanje ekološkim proizvođačima.

Otvoren je natječaj za nagradu najboljem ekološkom poljoprivredniku u EU

Ekološki proizvođači u sklopu provedenih stručnih radionica naveli su kao slabost nedovoljnu suradnju nadležnih tijela između različitih sektora od značaja za ekološku poljoprivredu, poput Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva zdravstva te Ministarstva turizma i sporta, čija bi bolja suradnja doprinijela poticanju ekološke proizvodnje.

Također postoji, veliki broj malih gospodarstva što umanjuje njihovu konkurentnost na tržištu. Većina ih ne posjeduje dovoljno velike proizvodne i prerađivačke kapacitete koji bi mogli adekvatno opskrbiti potražnju za njihovim proizvodima te im nedostaje radne snage .

U RH ne postoji dovoljan broj klaonica što značajno otežava ekološku proizvodnju mesa i mesnih prerađevina, a nije uobičajeno ni udruživanje u zadruge. Također, poljoprivrednici kažu da postoji problem usitnjenosti poljoprivrednih površina što onemogućuje formiranje funkcionalniji zemljišnih cjelina.

Imamo pogodan zemljopisni položaj 

No, pozitivne strane su, navodi se u Planu, to što je zabilježen je veliki rast površina pod ekološkom proizvodnjom u posljednjem desetljeću u RH za 167,24 posto. Također ostvaren je značajan rast broja eko proizvođača u RH te je taj rast bio najveći u EU.

Spominje se i raznolikost zemljopisno-klimatskih područja koja pruža mogućnost ekološke proizvodnje različitih kultura na oranicama i vrtovima, trajnim travnjacima i nasadima, ekološkog uzgoja različitih vrsta i pasmina životinja, kao i proizvoda akvakulture

Više informacija potražite ovdje ili u dokumentu ispod teksta.

Kako kažu iz ministarstva, postupak izrade Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. uključivao je analizu trenutnog stanja i trendova u sektoru ekološke poljoprivrede EU i RH te financijske potpore na raspolaganju ekološkim subjektima u programskom razdoblju 2014. – 2020., izradu analize snaga, slabosti, prilika i prijetnji ekološke poljoprivrede i akvakulture u Hrvatskoj (SWOT analiza), kao i definiranje vizije, posebnih ciljeva, mjera, pripadajućeg terminskog i financijskog plana, okvira za praćenje i vrednovanje te utvrđivanje povezanosti definiranih posebnih ciljeva i mjera s drugim strateškim dokumentima na europskoj i nacionalnoj razini. 

"Proces izrade dokumenta uključivao je konzultacije s relevantnim dionicima iz sektora ekološke poljoprivrede i akvakulture, i putem anketnog upitnika među konvencionalnim i ekološkim proizvođačima te kupcima prehrambenih proizvoda, kao i održavanje nacionalne i regionalnih stručnih radionica s relevantnim dionicima sektora", pojasnili su. 


Dokumenti


Tagovi

Nacionalni akcijski plan Ekološka poljoprivreda Javno savjetovanje Ministarstvo poljoprivrede Eko proizvodnja


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.