Godina ili dvije odgode sigurno neće pokvariti stanje, kaže Mato Brlošić. S druge strane, Robert Hadžić drži da svaki dan odlaganja znači 10 puta veću štetu, a Hrvatska se zavarava da dobro stoji na tom polju.
Ambiciozni Zeleni plan kojim Europa do 2050. godine želi postati klimatski neutralan kontinent mogao bi biti stavljen na led.
Razlog je, dakako, rat u Ukrajini, prekid opsrbnih lanaca i divljanje cijena plina, goriva i gnojiva, posljedično i hrane, čime je u pitanje dovedena i prehrambena sigurnost država članica, a zbog čega su prema Europskoj komisiji upućena brojna pozivanja na odgodu okolišnih politika i preispitivanje same Zajedničke poljoprivredne politike.
Objava prijedloga o održivoj poljoprivredi i prirodi, koja se očekivala ovaj tjedan, čuje se i iz EK, mogla bi biti odgođena.
Da bi o tome trebalo razmisliti, slažu se i pojedini domaći poljoprivrednici.
"S obzirom na situaciju smatram da treba jer godina, dvije odgode sigurno neće pokvariti, niti poboljšati trenutno stanje", komentira nam poznati ratar i član Hrvatske poljoprivredne komore, Mato Brlošić.
Treba, kaže, uzeti u obzir i činjenicu da imamo neprestane zabrane određenih zaštitnih sredstava odnosno aktivnih tvari, ali i da kemijska industrija pronalazi nove, manje štetne kemikalije koje pomažu poljoprivrednicima u osnovnom - imati dobar urod. Nova sredstva, dodaje, još su možda i bolja nego li su bili neki danas zabranjeni herbicidi.
Zelena politika je sigurno dobra i ciljeve treba pozdraviti, ali je, upozorava, izuzetno skup prelazak na zacrtanu tehnologiju. Vezano uz poljoprivredu, napominje i da ju EU podupire s 30 posto proračuna, a zbog rasta cijena iznos subvencija će ove godine biti manji nego ikad.
"Svjesno smo svi da hrane neće biti i bit će je nemoguće proizvesti", kaže napominjući da je stoga mišljenja da zbog Ukrajine treba ozbiljno razmisliti o popuštanju u pogledu okolišnih politika.
Sličnog je mišljenja i dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, Stanko Čuljak. "Naravno da sam kao pčelar protiv pesticida, ali svjestan sam da se ne možemo vratiti u vrijeme prije izuma sijalica", slikovito opisuje naglašavajući da bi odgovorni pristup korištenja zaštitnih sredstava puno više koristio od zabrane.
Ratari, napominje, siju medonosne kulture da bi ostvarili prihod, a ne da hrane pčele. "I oni su u nezavidnom položaju", priča nam pozivajući na kompromis. Zaštita okoliša da, ali odgoda zbog nastale situacije svakako bi dobrodošla.
Kada su u pitanju zelene politike, kaže nam voćar i čelnik Udruge OPG-a Život Robert Hadžić, uvijek ima isti odgovor - nisu prihvatljiva nikakva odgađanja!
"Svaki dan odlaganja znači 10 puta veću štetu. Kasnimo najmanje 10 godina, a Hrvatska se zavarava da dobro stoji na tom polju", upozorava dodajući da nam je stanje tla i na najplodnijim slavonskim poljima izuzetno loše i za urod su potrebni sve intenzivniji inputi, od gnojiva do zaštitnih sredstava.
K tome, dodaje, uništili smo stočarstvo i nema organskog dijela koje bi se trebalo vratiti u tlo.
"Ovakva poljoprivreda je neodrživa i toga moramo biti svjesni", naglašava navodeći Francusku kao predsjedavajuću Vijećem EU koja je napravila čitav program i plan prema ekologiji, a koja bi trebala biti uzor svima.
Zeleni plan ili Green Deal, između ostalog, predviđa korištenje upola manje pesticida, za 20 posto manje gnojiva, antibiotika, emisija stakleničkih plinova, veće poticaje za eko proizvodnju, kraći put od polja do stola, dobrobit životinja, obnovu biološke raznolikosti, čisto kružno gospodarstvo, digitalizaciju poljoprivrede...
No, još i prije izbijanja rata te dodatne krize koja je pogodila tržišta, nizozemsko Sveučilište Wageningen izradilo je studiju o mogućim posljedicama provedbe strategije Od polja do stola i one za očuvanje bioraznolikosti koje su dio europskog Zelenog plana.
Studijom je, naveli su, potvrđeno da će doći do prosječnog pada prinosa od 10 do 20 posto, pri čemu će kod nekih usjeva on iznositi i više od 50 posto. Smanjenje proizvodnje će dovesti do toga da će EU ovisiti o uvozu kako bi prehranila svoje stanovništvo, stvarajući tako nekoliko političkih i sigurnosnih rizika za europske potrošače. Također, predviđeno je da će se smanjiti i prihodi poljoprivrednika.
Kakvo je vaše mišljenje, treba li EU zbog krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu odgoditi zelene ambicije, odgovorite nam u anketi ispod teksta.
Tagovi
Autorica