Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Principi eko proizvodnje
  • 31.07.2014. 11:45

Održivo gospodariti znači poznavati zemlju!

Koncept eko proizvodnje je mnogo složeniji i njegova bit nije samo u izostavljanju agrokemikalija, nego i u sveukupnom gospodarenju kojim je to moguće postići. Teži uspostavi mješovitog gospodarstva. Na taj se način uspostavlja ravnoteža i sklad cjeline, a ujedno i stabilnost i otpornost na vanjske utjecaje.

  • 3.257
  • 362
  • 0

Uz zakonski pojam "ekološka proizvodnja", za taj se sustav gospodarenja koriste i nazivi "organska" i "biološka" proizvodnja. Opći društveni cilj ekološke proizvodnje je zaštita zdravlja i života ljudi te zaštita prirode i okoliša. Pod ekološkom poljoprivredom uglavnom se misli na proizvodnju bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida, hormona. Takav je koncept poljoprivredne proizvodnje mnogo složeniji i njegova bit nije samo u izostavljanju agrokemikalija, nego u sveukupnom gospodarenju kojim je to moguće postići. Teži uspostavi mješovitog gospodarstva koje se sastoji od više osnovnih dijelova, oranica, pašnjaka, voćnjaka, povrtnjaka, vinograda i uzgoja stoke. Na taj se način uspostavlja ravnoteža i sklad cjeline, a ujedno i stabilnost i otpornost na vanjske utjecaje (prirodne, ekonomske).

Ekološka proizvodnja poseban je sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i načelima.

Smisao održivog gospodarenja

Ekološka poljoprivreda je sustav poljoprivrednog gospodarenja koji teži etički prihvatljivoj, ekološki čistoj, socijalno pravednoj i gospodarski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji. Načela kojima se vodi su sljedeća:

  • Poticanje aktivnosti bioloških procesa unutar gospodarstva kroz harmoniziranje i pravilno gospodarenje kod gnojidbe, plodoreda, raznolikosti i izbora kultura, sorti i pasmina, obrade tla te jačanja otpornosti na bolesti i štetočine,
  • Usisavanje vode iz dubljih slojeva dubokim korijenjem i njezino očuvanje u tlu,
  • Održavanje dobre strukture tla visokim sadržajem humusa, plodoredom,
  • Regulacija štetnika, bolesti i korova prirodnim antagonizmima,
  • Oprašivanje pčelama i drugim kukcima,
  • Prirodno razmnožavanje životinja,
  • Briga za pravilno održavanje tla: očuvanje i povećanje plodnosti i biološke aktivnosti, sadržaja organske tvari i hraniva
  • Provođenje mjera za postizanje zadovoljavajućeg ekonomskog uspjeha poljoprivrednog gospodarstva i smanjenje njegove ovisnosti o industriji i njenim proizvodima,
  • Smanjivanje i minimaliziranje potrošnje energije,
  • Podizanje socijalnog, gospodarskog i intelektualnog položaja seljaka

Dobro organiziran plodored život znači

U ekološkoj je poljoprivredi zabranjena primjena klasičnih kemijskih sredstava za zaštitu bilja. Primjenjuju se sve druge raspoložive metode: mehaničke, fizikalne, biološke. Takav oblik zaštite zahtijeva više znanja, poznavanje biologije i ekologije štetočina, više truda, češći pregled usjeva, praćenje kretanja i razmnožavanja štetočina te više mehaničkoga i ljudskoga rada. Potrebno je pravodobno i pravilno izabrati i primijeniti najučinkovitije metode protiv pojedinih štetnih vrsta. Zaštitne mjere dijelimo na preventivne (sprječavanje) i kurativne (suzbijanje).

Preventivne mjere započinju već izborom zdravoga sjemena ili sadnica, otpornih sorti, plodoredom, a na oranici već nakon skidanja predkulture, paljenjem strništa te zaoravanjem, čime se suzbija i znatna količina korova. Pravilna obrada, priprema, njega i gnojidba tla, čime se stvaraju optimalni uvjeti za nicanje i rast pojedinih usjeva, povećavaju njihovu otpornost i toleranciju nepovoljnih klimatskih i bioloških utjecaja koje je tada lakše kontrolirati dopuštenim mjerama zaštite. Dobro organiziranim plodoredom moguće je izbjeći oko 70 % problema s bolestima i štetočinama. Bitno je provoditi i ostale mjere higijene tla.

Botanički pesticidi dobivaju se ekstrakcijom ljekovitog i začinskog bilja

U ekoproizvodnji za prskanje su dopušteni botanički pesticidi dobiveni ekstrakcijom neotrovnoga, uglavnom ljekovitog i začinskog bilja (kopriva, luk, preslica, paprika, kamilica, pelin, ružmarin). Ekstrakte ovih biljaka moguće je pripremati na samom gospodarstvu. Nisu toksični te je njima moguće prskati biljke u bilo kojoj fazi rasta i razvitka. Na tržištu postoje i komercijalni preparati na bazi ove skupine botaničkih pesticida. Razlikujemo i botaničke pesticide dobivene nekom od ekstrakcija otrovnih biljaka - duhan, buhač, rotenon, kvasija. Najpoznatiji pesticid, insekticid je Piretrum, ekstrakt buhača.

Djeluje kao kontaktni insekticid i otrovan je i za korisne kukce. Kao pesticidi mogu djelovati i kalijevi i natrijevi sapuni. Najčešće se upotrebljavaju kalijevi sapuni koji su djelotvorni u suzbijanju lisnih ušiju. Suzbijanje korova bez herbicida uspješno se obavlja mehanički: oranjem, drljanjem, kultiviranjem, košnjom, ispašom te fizikalnim metodama: plamenom, plinskim plamenicima. Zelena gnojidba bitna je mjera održavanja plodnosti tla. Zbog intenzivne uporabe s po dvije ili tri kulture tijekom godine, vrtno tlo postupno gubi sve više na mrvičastoj strukturi koja je neophodna u biološkoj proizvodnji. U svrhu zasijavanja pojedinih gredica zelenom gnojidbom vrlo se dobro može koristiti djetelinsko-travna smjesa, odnosno soja koja odgovara tlu. Od djetelina se upotrebljavaju one čija vegetacija traje jednu godinu, kao što je aleksandrijsko-perzijska djetelina te smjesa trave i grahorice.

Cilj gnojidbe nije izravna ishrana bilja, već i živih bića u tlu

Ključ je gnojidbe u ekološkoj poljoprivredi organsko gnojivo. Cilj nije fiziološki aktivnim hranivima izravno hraniti biljke, nego živa bića u tlu, mikroorganizme, koji predaju hranu dodanu fertilizacijom i u interakciji tla i korijena biljaka u procesu metabolizma snabdijevaju biljke svim elementima potrebnim za rast i rodnost.

Temeljna načela praktične funkcije organske gnojidbe:

  • Može se dodati previše, ali i premalo,
  • Što je različitije organsko gnojivo, ugaranje tla je bolje,
  • Teško i lako tlo imaju različite uvjete gnojidbe,
  • Uputno je dodavati manje količine u više navrata,
  • Svaki proizvođač mora dobro poznavati tlo i potrebu hranjenja mikroorganizama u njemu.

Kao organsko gnojivo može poslužiti stajsko, govedsko, gnojivo peradi, gnojnica uz poseban način pripreme, korovi, zelena gnojidba, kompost, organsko tvorničko gnojivo. Organski sastojci biljaka koji se nalaze u tlu, korijenje, otpaci žetve ili ono što se ugrađuje u tlo, stajsko gnojivo, slama, zelena gnojidba, rastvaraju se pod utjecajem organizama tla i transformiraju u različite organske supstance smeđe do crne boje, koja se naziva humus. Kemijski mu je sastav složen i slabo poznat, a karakterizira ga prisutnost huminskih kiselina koje su topive u alkalnoj sredini, a ne postoje u svježim biljkama. Svježa organska masa, ostaci žetve, zelena gnojidba i slama vrlo se brzo raspadaju tvoreći humus.

Odabir pravog načina kompostiranja

Postoji više načina kompostiranja. Najčešći su u hrpama ili u jamama. Kod kompostiranja u hrpama, kompost se miješa, a kod kompostiranja u jamama dodaju se gliste koje, probavljajući ga, ujedno i miješaju kompost. Ovakvo dozrijevanje komposta traje znatno dulje, ali se štedi na radnoj snazi. Kod kompostiranja na površini tlo se nikada ne ostavlja golo, nego pokriva vegetacijom ili raznim otpacima. Gnojivo i biljni ostaci razastru se po površini i zakopaju vrlo plitko nekoliko tjedana prije sjetve.

Specifičnosti pravilne obrade i pripreme tla za sjetvu

Obrada tla mehanički je zahvat u tlo, pedosferu, na različitim dubinama, raznim oruđima. Osnovni zadatak zahvata je održati i popraviti vodno-zračni režim u tlu okretanjem, sitnjenjem, rahljenjem, miješanjem tla i povećanjem poroznosti, odnosno pripremiti oranični (površinski) sloj za sjetvu – klijanje, nicanje i glavni sloj zakorjenjivanja te primijeniti hraniva tijekom vegetacije kulturnih biljaka. Obrada se trajno odražava i na ostala svojstva tla - čuvanje vlage, aeraciju, aktivaciju mikroorganizama, aktivnost hraniva, humizaciju te pomaže pri gnojidbi i uništavanju štetnika i korova. Opća načela obrade tla ista su kao i kod konvencionalne poljoprivrede, s tim da su u ekološkoj poljoprivredi bolje prilagođeni klimi, tipu tla, vrstama bilja i očuvanju prirode.

Tlo je potrebno obrađivati u stanju povoljne vlažnosti (najbolje kada se mrvi) te skratiti razdoblje kada je tlo golo, bez biljnog pokrova (priprema i sjetva u jednom prohodu, primjena plodoreda s podusjevima, međuusjevima, nadusjevima, zelena gnojidba, malčiranje). Tlo je najbolje zaštićeno pod usjevom. Obradu i njegu treba maksimalno prilagoditi osobinama usjeva (dubini zakorjenjivanja, sklopu biljaka), kada su usjevi najmanje osjetljivi.

Priprema tla. Kao što je istaknuto, tlo je životna zajednica različitih organizama i samo ima svojstva organizma pa je potrebno o tom voditi računa kod njegovog pripremanja. Uspostavljanje prvobitne mikrobiološke aktivnosti u tlu i njegovo obogaćivanje humusom dugotrajan je posao.

Rigolanje. Kod odlučivanja za pripremu tla, imajući u vidu postizanje visokih uroda, čini se logičnim tlo što dublje pripremiti za sadnju i tako stvoriti povoljne uvjete za visoke urode. Prije pripremanja tla potrebno je znati do koje dubine korijen bilja prodire u tlo, na kojoj se dubini razvija glavni dio korijena te što se događa ako se preplitko ili preduboko pripremi tlo za podizanje novih nasada.

Podrivanje. Podrivač ne izbacuje donji mrtvi sloj na površinu, nego samo produbljuje njegov oranični sloj i na taj način čuva postojeću mikrobiološku ravnotežu u tlu i stvara povoljne uvjete za njezin razvitak. Proizvođači koji se žele preorijentirati ili početi baviti ekološkom proizvodnjom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na ukupnoj proizvodnoj jedinici ili njezinom određenom dijelu, moraju prvo proći tzv. prijelazno razdoblje. Vrijeme od početka proizvodnje prema ekološkim standardima predstavlja prijelazno razdoblje. Razdoblje preusmjeravanja ujedno je i najteže razdoblje eko gospodarenja jer su potrebne godine prije nego se ovlada problemima i istodobno aktiviraju željeni biološki procesi te postigne sklad elemenata gospodarstva.


Tagovi

Ekološka proizvodnja Obrada tla Ekološka gnojidba Humus Mikroorganizmi Rigolanje Priprema tla Sjetva Kompostiranje Vodno zračni režim Podrivanje Oranični sloj Organsko gnojivo Ishrana bilja Ishrana tla Buhač Suzbijanje korova Zelena gnoji


Autorica

Renata Dragović

Više [+]

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.