Okrenuli se eko uzgoju maslina, povrća i ljekovitog bilja

OPG Palinić je registriran 2008 godine, a Zoran je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. U radu mu pomažu supruga Kristiana i troje djece, a inače je zaposlen u poduzeću za ceste te im je ovo dodatan izvor prihoda. Supruga mu je nezaposlena no ima sezonski poljoprivredno trgovački obrt u Skradinu gdje prodaju povrće i voće. U selu Sonkoviću kod Skradina na jednom hektaru uzgajaju miješane povrtne kulture, krumpir, ljekovito bilje mentu i smilje i još imaju 1,63 hektara maslinika.

Od povrća imaju salatu, blitvu, rajčicu i to sorte volovsko srce, šljivar, jabučar i cherry, par vrsta paprika: babura, roga i ljute feferone, grah i zelene mahune, kristal salatu sada, a u jesen uzgajaju zeleni i crveni radič. U loncima kod kuće još imaju ljekovito bilje: bosiljak, timijan, vlasac i mentu. Aplicirali su i na mjeru 6.3.1. i dobili 15.000 eura koje su investirali u maslinik, pa je stavio ogradu na masliniku i izvršio malu pripremu terena. Planiraju još ići na mjeru 6.1. na novi natječaj za samozapošljavanje.

Imaju oko 200 maslina i od njih rade maslinovo ulje

Maslinik se nalazi u kršu, a smilje je u podnasadu u masliniku, ali se nalazi i kao podnasad među tikvicama, lubenicama i krastavcima. Imaju oko 200 maslina i od njih rade maslinovo ulje koje prodaju na kućnom pragu. Maslinik im je u ekološkom prijelaznom razdoblju i lakše je poštivati pravila, jer nema plodoreda i prskanja pesticidima. Imaju razmak sadnje 10*10, pa između stabala ima dosta zraka, i štetnici se puno manje zadržavaju.

"Koristimo ekološka sredstva odobrena iz ministarstva koja su iz tvrtke Pro-eco.Neemazal i Nicosin koristimo protiv smrdljivog martina, lisnih ušiju i crvenog pauka. Kada poprskaš smrdljivog martina zaštitno sredstvo njega neće ubiti nego kada popije sredstvo će mu se zatvoriti apetit i zasitit će ga, a to sredstvo tako djeluje 3 do 4 dana. Nakon toga martin se opet vraća. Sredstvo ne ubija kukca, a i ne truje biljku, nego ih samo zasiti. Ove godine smo imali tri i pol tone smilja koje smo dali na obradu, a malo novaca smo zato dobili. U masliniku nam je najveći problem suša. Srne nam pojedu i do 100 kg salate što je oko 1.000 kn. Svrake su nam pojele kukuruz i lubenice, a smrdljivi martin nam napadaju pomidore i ostavlja bijele točkice na rajčici i siše sok iz pomidora“, kaže Kristiana

Ljekovito bilje ne tretiraju nikakvim zaštitnim sredstvima

Ljekovito bilje ne tretiraju nikakvim zaštitnim sredstvima. Bore se protiv korova koje uništavaju motokultivatorom. Na povrće ne stavljaju foliju nego ga zaštićuju obrađenim smiljem kroz kojeg je u destileriji išla para za vrijeme destilacije. Nagodinu sve kulture planiraju malčirati smiljem. Obrađeno smilje je bolje za zaštitu povrtnih kultura od same slame, jer u njemu ne ostane nikakvog korova. Ovo podneblje je podložno mrazu, a zadnje dvije godine je kod njih bio veliki mraz. Da bi zaštitili kulture od mraza nalože smilje kako bi se podigla temperatura i ugrijala ih. S destilerijom surađuju, jer kod njih prave ulje od svojih maslina.

"Koristimo uglavnom stajsko gnojivo. Svu berbu obavljamo ručno. Samo korove čupamo pomoću kultivatora i krumpire vadimo polu strojno, a polu ručno. Povrće navodnjavamo, a maslinike ne. Dobio sam suglasnost Hrvatskih voda da mogu koristiti vodu za navodnjavanje. Imam brojilo i plaćam 8 lipa po kubiku, a vodu koristimo iz potoka, a trenutno je suša, pa vode nema. Imam godišnju dozvolu da mogu trošiti 2.000 kubika vode", rekao je Zoran

U budućnosti bi voljeli zasaditi nasad bajama i smokvi

"U budućnosti bi voljeli zasaditi nasad bajama i smokvi. U Osijeku sam od Karoline uzeo 10 bajama, samo što ih je suša uništila. Bilo koju sadnicu je najbolje zasaditi na jesen", rekao je Zoran.

"Bajam ima dobru tržišnu cijenu i nisi ograničen sa berbom i skladištenjem. Mi ne skladištimo proizvode, nego ih prodamo na štandu, a ostatak naših proizvoda otkupljuje centar Djelo d.o.o.. Nikad nisam zadovoljna sa otkupnom cijenom, kaže Kristiana, jer cijenim svoj trud i fizički rad. Npr. za tikvice i krumpir je kod nas otkupna cijena 2 kune, a u Austriji država potiče mlade poljoprivrednike, a posebno one koji žele ekološku proizvodnju. Država im osigura sve od najsitnijeg detalja do certifikata i još im daje poticaj da rade. Da ne volim ovaj posao prskala bih kulture umjetnim gnojivima i gledala kako postići što veći interes. Trudimo se živjeti u skladu sa prirodom", tvrdi nam Kristiana

Ove godine će pokušati posijati pšenicu i mljeti je od svog brašna

"Odrasla sam na selu gdje se svaki dan pekao kruh ispod peke, a ove godine ćemo pokušati posijati pšenicu i mljeti je od svoga brašna, pa ćemo početi sebi praviti kruh. Prije nije bilo gotovih proizvoda i jedino se mogla kupiti marmelada u loncu od 5 kg. Jelo se minimalno dva obroka s kruhom i marmeladom, a nitko nije bio pretio, jer je kruh bio samo od brašna i kvasca i trajao je do sutradan, a i bio je zasitan", rekla je Kristiana te dodala zanimljivu anegdotu:

"Mega jahta stala je ispred nas i iz nje su izašli milijarderi koji su fanatici što se tiče hrane, a nosili su aparatić koji mjeri nitrate u voću i povrću. U vrijeme kada smo imali samo svoj krumpir, a ostalo nabavljali, uboli su lubenicu i ona je pokazivala 200 puta nitrata više od dozvoljenog. Krumpir kojega smo proizveli u to vrijeme u našem masliniku, je jedini pokazivao 00 nitrata u sebi. Ovo drugo u sebi je sve sadržavalo umjetna gnojiva", rekla je Kristiana

Foto: Helena Mašaberg