Biljne uši su štetočine koje se javljaju svake godine i prouzrokuju štete na mladim dijelovima biljaka, a prenose i razne viruse.
U našim baštama i voćnjacima susrećemo se sa brojnim vrstama lisnih uši. Mada su male veličine tijela, prosječno 2 do 4 mm, lisne uši pričinjavaju velike štete. Susrećemo ih na voćnim vrstama, u povrću, ljekovitom i ukrasnom bilju, drveću i grmlju. Pored toga što ih pronalazimo na različitim biljnim vstama, lisne uši se brzo razmnožavaju, imaju veliki broj generacija i to je jedan od razloga njihove velike prisutnosti.
Lisne uši se hrane na mladim i sočnim biljnim dijelovima. Najčešće ih susrećemo na mladim listovima, po čemu su i dobile ime, a mogu pričinjavati štete i na pupoljcima, mladim stabljikama, cvjetovima, voćnim mladarima, plodovima i korijenju. Štete pričinjavaju sisajući biljno tkivo. Prilikom ishrane dolazi do raznih deformacija napadnutih dijelova koji istovremeno služe i kao sklonište. Biljke koje lisne uši nasele fiziološki slabe, jer hraniva za njihov rast koriste uši za ishranu.
Pored toga, uši luče "mednu rosu" i dolazi do pojave gljivice čađavice koja smanjuje asimilacionu površinu biljke. Zbog "medne rose" (koju koriste u ishrani) mravi gaje svoje kolonije lisnih uši, čuvaju ih, štite i doprinose njihovom rasprostiranju.
Pored direktnih šteta, lisne uši su indirektno još opasnije zbog toga što prenose različite biljne viruse (oko 100 raznih virusa). Prema mogućnosti prenošenja biljnih virusa od strane lisnih ušiju dijelimo viruse u tri grupe:
Lisne uši posjeduju veliki potencijal razmnožavanja i za kratko vrijeme obrazuju velike kolonije na napadnutim biljkama. Međutim, na njihovu brojnost najveći uticaj imaju temperatura i vlažnost vazduha. Optimalna temperatura za lisne uši je od 20 do 28ºC, a vrijednost vlažnosti vazduha treba da je preko 60%. Kišni pljuskovi spiraju lisne uši i dovode do njihovog propadanja na tlu. Visoke temperature i sušni periodi dovode do smanjenja brojnosti lisnih ušiju.
Neke lisne uši naseljavaju samo pojedine biljne vrste, dok druge za ishranu koriste više biljnih vrsta. Zbog brojnosti, suzbijanje lisnih uši je stalan proces i primjenjuju se različite metode.
Mnoge biljne vrste su naši saveznici u borbi protiv lisnih uši i mogu se podijeliti u dvije grupe:
Brojni insekti su prirodni neprijatelji lisnih uši i koriste ih za svoju ishranu. Da bismo privukli ove insekte u svoje bašte i voćnjake potrebno je izgraditi hotele za korisne insekte i na taj način stvoriti povoljne uslove za njih. Veliki je broj predatora koji smanjuju populaciju lisnih uši: bubamare, osolike muhe, grabljive stjenice, mrežokrilci. Pored predatora korisne su i parazitske osice.
Mnoge male ptice se hrane lisnim ušima: stjenice, vrapci, male grmuše i druge. Da bi privukli ptice u svoj vrt postavljaju se kućice, pojilice i hranilice u voćnjaku ili bašti. Hranilice za ptice se postavljaju tokom zime da bi se obezbjedio stalni izvor hrane za ptice i one zadržale.
Vrsta i način pripravka ovisit će o tome da li se primjenjuju na ukrasnom bilju ili povrtarskim i voćarskim kulturama.
Na ukrasnom bilju (npr. ruže, cvjetnice, živa ograda) mogu se korititi napitci kao što je primjerice Coca-Cola i slični. Dovoljno je biljke isprskati ovim napitcima. Šećer iz pića stvara ljepljivu sredinu, lisne uši se ne mogu kretati i hraniti što dovodi do njihovog propadanja. Postupak se treba ponavljati u zavisnosti od intenziteta napada i vremenskih prilika (poslije svake kiše, jer kiša opere biljku).
Upotreba sapunice se pokazala djelotvornom. Prednost treba dati sapunima izrađenim iz ekoloških sastojaka. 300g sapuna se rastvori u 10l vode, ako se koristi tečni sapun doda se 125 ml. Za manju količinu pripravka, u 4l vode doda se 50 ml deterdženta za suđe i pripravak je spreman za upotrebu.
Za pripravak od duvana uzeti 400g lista duvana i preliti sa 10l tople vode. Ovako namočen duvan ostaviti potopljen najmanje 3 sata, a nakon toga pripravak procijediti i primjeniti. Također, u borbi protiv lisnih uši može poslužiti i drveni pepel. U 10l vode dodati 300g drvenog pepela i kuhati 25minuta. Nakon što se smjesa ohladi procijediti i dodati 50g sapuna i time tretirati napadnute biljke. Dobrim se pokazao i pripravak crvenog luka i sapuna: krupno naribati 30g crvenog luka i 5 do 6 g sapuna za rublje i preliti sa 1l vode. Ostaviti da stoji 5 sati, nakon toga procijediti i pripravak je spreman za upotrebu na cvjetnicama.
Pripravak od bijelog luka se pokazao efikasan u borbi protiv crnih lisnih uši. 200g bijelog luka usitniti ili izgnječiti i preliti sa 1l tople vode i ostaviti pet sati. Nakon toga preparat procijediti i razrijediti jednu šolju pripravka sa 10l vode.
Pripravak od koprive također je pokazao dobre rezultate. Za pripravak od koprive potrebno je 1kg svježe koprive ili 200g suhe preliti sa 10l vode. Ostaviti da kopriva stoji potopljena 12 do 24 sata, ne duže jer kopriva gubi svojstva insekticida. Procijediti i tretirati napadnute biljke. Ovaj pripravak je uspješan u borbi protiv zelenih lisnih uši, dok se za crne uši pokazao manje efikasan.
Pripravak od pelina se priprema od 300g svježeg pelina ili 30g suhog koji se prelije sa 10l vode. Ovaj pripravak se koristi protiv lisnih uši, grinja, mrava te hrđe. Osim toga, mnogi u ovoj borbi koriste pripravak od suhe ljute paprike, gdje se 300 g suhe ljute paprike prelije sa 10 litara vode i ostavi preko noći, a tertira se u koncentraciji 1:10.
Pored ovih biljaka za suzbijanje lisnih uši mogu se koristiti i pripravci od dalmatinskog buvača, od lista ili korijena maslačka, borove iglice, neem i još mnoge druge biljke.
Foto: pixabay.com
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica