Proizvodnja hrane je među gorućim pitanjima, a klimatske promjene se često niječu

Klimatske promjene tiču se svih nas i tu se neminovno nameće suvremena proizvodnja hrane, oslanjajući se na umjetna mineralna gnojiva i sintetičke agrokemikalije. Riječ je o vrlo "mladom" načinu proizvodnje koji je krenuo nakon Drugog svjetskog rata. Na leđima kemijske industrije za svrhu proizvodnje oružja, nastala je suvremena industrija proizvodnje hrane, istaknula je Ana Smokrović na predavanju u Bjelovaru pod nazivom “Biološki uzgoj hrane”.

Ana je diplomirala kulturalne studije, magistrirala rodne studije te je doktorica znanosti iz filozofije. Doktorirala je na temi filozofije hrane. Također, osmislila je i projekt "Anino povrće“ koji obuhvaća uzgoj i prodaju povrća uzgojenog po organskim principima, kao i edukacije na temu održivog, organskog uzgoja povrća.

Osnovna ljudska potreba 

Kaže, hrana i njezina proizvodnja među gorućim su pitanjima današnjice. Riječ je o osnovnoj ljudskoj potrebi i dobro je da se o tome danas puno govori i piše i to iz što različitijih perspektiva. "Imamo zdravu i organski uzgojenu hranu, održivi uzgoj, a istovremeno se suočavamo i sa mnogo trendova i nejasnoća", rekla je predavačica.

Ona hrani pristupa iz mnogo perspektiva. Uzgaja ju, prodaje na tržnici, o njoj piše te drži edukacije na temu hrane i zajednice. U svome radu spaja teoriju i praksu, zanimaju je promjene na lokalnoj razini i okretanje prema održivim praksama življenja. Svakog ponedjeljka na osobnom blogu objavljuje zanimljive i korisne tekstove, dok petkom prodaje povrće na riječkoj tržnici. Obožava uzgajati rajčice, a upravo dovršava knjigu na temu filozofije hrane.

Dodatna zanimljivost je i ta da vrt dijeli sa svojim nezaobilaznim suradnikom, mačkom koji se odaziva na ime Micko Povrće.

"Ljudi su divljinu na globalnoj razini reducirali na svega 35 posto. Čovjek “gazi” sve pred sobom, širi se i dominira, dok su priroda i divljina u jednoj nezavidnoj poziciji", istaknula je na predavanju dodajući da je plastika također ogroman problem. Nalazi se u tlu, moru, oceanu, zemlji, ljudskim tijelima.

Ljudi su, istaknula je, zaluđeni konzumerizmom, stvari se kreiraju na način da imaju vrlo kratak rok trajanja. "Nažalost, broj pčela se rapidno smanjuje, ponajviše zbog korištenja pesticida", upozorila je te se detaljnije osvrnula i na klimatske promjene s kojima se današnje čovječanstvo svakodnevno susreće i te problematke većina iz dana u dan ipak postaje sve svjesnija. 

"Nedavno sam razgovarala s jednom gospođom koja je uvjerena da će se Hrvatska s klimatskim promjenama ozbiljnije suočiti tek za tridesetak godina. Nažalost, s jedne strane postoje ljudi koji su itekako svjesni situacije, no klimatske promjene se često niječu u određenim krugovima, posebice političkim", navela je.

Klimatske promjene mnogi teško prihvaćaju 

Nerijetko se, kaže, ta tema u javnosti prezentira i kao zavjera eko zelenih ljevičara, no kada podvučemo crtu realnost je zapravo šokantna, a to mnogi vrlo teško prihvaćaju.

"O njoj najbolje progovara David Attenborough, britanski prirodoslovac, televizijski autor i pisac. Svima koji se žele informirati i više saznati o klimatskim promjenama, preporučujem njegovu knjigu “Život na našem planetu – Moje svjedočanstvo i vizija budućnosti”, naglasila je predavačica koja je predavanje održala u Narodnoj knjižnici Petar Preradović, prvoj u Hrvatskoj koja je osnovala knjižnicu sjemena, nakon čega ubrzo organizirala i iznimno dobro posjećenu radionicu “Ekološko vrtlarenje, a sve u sklopu ciklusa radionica, predavanja i izložbi simboličnog naslova “Zazeleni se”. 

"Jako mi je važno i drago da se ovo događa u knjižnici jer se radi o pravim rasadnicima znanja koji su današnjem društvu važniji nego ikad", poručila je. Knjižnice su, dodala je, mjesta promišljanja, dok je prvi korak prema nekim konkretnim promjenama zamišljanje drugačijeg svijeta. Zbog užurbanog stila života, vrijeme je resurs kojeg nam najviše nedostaje.