Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ekološki vrt
  • 12.05.2017. 12:00

Radionica o plodnosti tla kod Trudi Boršoš

Na manifestaciji se okupilo tridesetak posjetitelja iz Požege, Zagreba, Slavonskog Broda i drugih krajeva Hrvatske koji su razmijenili iskustva o uzgajanju, njegovanju i konzumiranju plodova.

Foto: Dusko Mirkovic/PIXSELL
  • 1.503
  • 71
  • 0

Priroda nikada nema prazne zemlje, a Požeška kotlina je vrlo pogodna za ekološki uzgoj.

Kiša nije spriječila zaljubljenike u bio uzgoj povrća i drugih kultura da sudjeluju na praktičnom dijelu tečaja "Ekološki vrt" na imanju Trudi i Stjepana Boršoš iz Vidovaca gdje su učili razne tehnike poboljšanja proizvodnje i plodnosti tla.

Stare sorte važnije od današnjih hibrida

Dvadesetak entuzijasta, pod kišobranima je pomno pratilo i upijalo savjete iskusnih proizvođača.

"Meni je bitno pokazati da se s manje posla može napraviti vrt koji ima dosta hranjive zemlje. Pokazat ćemo da su i stare autohtone sorte važnije od današnjih hibridnih. Da mi možemo birati što želimo, svoje, uzgojeno u domaćem vrtu, a ne proizvode velikih tvrtki. Ja volim jesti što meni odgovara", rekla je Trudi Boršoš.

Upravo to je razlog zašto se odlučila na organizaciju ovakve vrste tečaja. Prije 16 godina doselila je u Hrvatsku gdje je mnogo njezinih istomišljenika, prijatelja prirode i eko uzgoja.

Priroda nikad nema prazne zemlje

"Priroda nikad nema prazne zemlje. Vi možete ići u snijeg i u šumu. Imate otvorenu zemlju koju ne možemo naći u domaćim vrtovima koji ponekad izgledaju kao da su usisani usisavačem. Požeška kotlina je vrlo pogodna za ekološki uzgoj, osim kad imate susjede lijevo i desno koji prskaju. To je svugdje problem. Ako ne gledate samo na vašu glavu nego na prirodu to je dobitna kombinacija", dodala je Trudi.

Slaganje komposta

Naglasak radionice bio je na slaganju kompostne hrpe, a posebno na načinu iskoristivosti granja i svega što se oko vrta smatra otpadom. Uz podršku Savjetodavne službe Podružnice Požeško-slavonske županije, na radionici je svoja iskustva podijelila i Lucija Palavra iz mjesta Ugarci, koja kompost priprema stavljanjem različitih slojeva.

"Prvo ide sloj granja, sloj stajskog gnoja pa sloj zelene trave. Miješam biodinamičke preparate po 10 minuta i svaki taj sloj prskam s njima. Na kraju, kompost poprskam s valerijanom da bi se mogla zadržati toplina. Kompost je dobar za sve. Od uzgoja povrća, u poljoprivredi, na žitaricama, voćkama, uvijek je dobrodošao. To ne smatram reciklažom nego doprinosom prirodi, ljudima i zdravoj prehrani", rekla je Lucija Palavra.

Biodinamički preparati za kompost

Vlasnica imanja "Drvo života" govorila je o biodinamičkim preparatima za kompost s kojima se poboljšavaju biljke, tlo i priroda.

"Stolisnik djeluje regulativno na izmjenu kalija u biljkama te uređuje procese dušika, ugljika, sumpora i kalija u kompostu tlu i u prirodi. Imamo preparat koji je napravljen od kamilice. U kamilici djeluje sumpor u sasvim finim količinama s kalcijem. Preparat kamilice zadržava dušik u kompostu, gnojivima, sprječava njegovo ispiranje, oživljava tlo te pridonosi otpornosti i zdravlju biljaka", pojasnila je Palavra.

Polaznici su imali priliku učiti o hibridnom i sortnom sjemenu, prednostima i nedostacima mješovitih kultura, pripremi gredica za pokusnu sjetvu, sadnji biljaka prema uputama "dobri i loši susjedi" te izradi "Terra Preta" i gnojnice od koprive.

Popravljanje plodnosti tla

Terra Preta je iznimno plodno tlo koje se nalazi duž amazonskog bazena, a tako se naziva i postupak popravljanja plodnosti zemljišta dodatkom ugljena.

Sedmu godinu za redom na imanju Trudi i Stjepana Boršoš organizirana je i razmjena presadnica. Njihova namjera je održavanje biološke raznolikosti čuvanjem i uzgajanjem jestivih te ukrasnih autohtonih kultura, kao i biljaka iz drugih podneblja.

"Došao sam podržati gospođu Trudi u njenom nastojanju da sačuva stare sorte sjemena, rajčice i svih ostalih povrća. To je važno je zbog biološke raznolikosti. Jako je bitno da nas velike korporacije ne unište s GMO sjemenom. Vjerujem da se ništa od ovoga ne može kupiti u poljoprivrednim ljekarnama i u sjemenarama. Kupio sam sjeme koje nije niknulo. Ni mrkva, peršin, ni celer, ništa nije niknulo, samo sam platio praznu vrećicu", rekao je Andrej Macko iz Slavonskog Broda.

Na manifestaciji se okupilo tridesetak posjetitelja iz Požege, Zagreba, Slavonskog Broda i drugih krajeva Hrvatske koji su razmijenili iskustva o uzgajanju, njegovanju i konzumiranju plodova.

Foto: Dusko Mirkovic/PIXSELL


Tagovi

Boršoš Drvo života Biodinamika


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]