Regenerativna poljoprivreda mogla bi smanjiti nestabilnosti u prehrambenom lancu?

Osim fokusa na iskoristivost lokalnih namirnica, uključivanje malih proizvođača u sustav te podršku organskoj i održivoj proizvodnji, u SAD-u su došli i do pojma takozvane regenerativne poljoprivrede.

Na službenoj stranici neprofitne međunarodne održive organizacije Forum for the future, objavljena je nova studija pod nazivom Growing Our Future (Uzgoj naše budućnosti) u kojoj su uključena istraživanja 60 različitih organizacija o ovakoj vrsti poljoprivrede. Ističući njezine prednosti, publikacija uključuje međusektorske primjere onoga što se radi u SAD-u, ali i sve veće prepreke s kojima se suočavaju konvencionalni farmeri. 

U fokusu zdravlje tla

Radi se o načinu obrade zemlje koji u fokusu ima zdravlje tla, a praksa uključuje recikliranje što više poljoprivrednog otpada i dodavanje kompostiranog materijala. Naime, znanstvenici su otkrili da zdrava tla u sebi sadrže između 50 - 80% ugljika, i to uglavnom u obliku bakterija, gljivica, raspadajuće biljne tvari, kukaca i crva.

Ovaj način uzgoja ima za cilj redukciju atmosferskog ugljika u tlo i biomasu (pozitivno djelujući na trend štetne atmosferske akumulacije), povećanje bioraznolikosti, povećanje i održavanje plodnosti tla te uspostavljanje, održavanje i upravljanje ciklusima kruženja hranjiva, vode i organske tvari tla. Istovremeno nudi usporedive ekonomske učinke, otpornost na klimatsku nestabilnost te zdravlje i prosperitet za poljoprivrednu zajednicu.

Pališ strnište? Sam si sebi najveći neprijatelj, a možeš ostati i bez poticaja! 

Za razliku od ekološke, regenerativna poljoprivreda ne mora nužno zabranjivati ​​upotrebu kemijskih pesticida. Zapravo ne postoje posebna pravila kojih se treba pridržavati u vezi s provođenjem ovakve vrste prakse. 

Uz nju komplementarni sustavi koji se koriste su permakultura, holističko upravljanje, soil food web (pristup ishrani bilja), Keyline Design (metode upravljanja krajolikom) i agrošumarstvo. Posebno je korisna u sušnim mjestima gdje je tlo podložno pretjeranom korištenju konvencionalnog uzgoja.

Borba protiv klimatskih promjena

Na pitanje kako bi ovaj način poljoprivredne prakse mogao u budućnosti osigurati kvalitetnu stočnu hranu, Lesley Mitchell, suradnica direktora organizacije, rekla je za FeedNavigator, da "proizvodnja hrane najviše utječe na klimatske promjene, povećava emisiju stakleničkih plinova i to ponajviše u peradarstvu. Sustavi proizvodnje koji mogu djelovati kao 'spužve ugljika', aktivno omogućavajući njegov povratak u tlo, imaju ogroman potencijal za jačanje održivosti u proizvodnji kvalitetne hrane za životinje."

Svake godine SAD izgube oko 996 milijuna tona tla putem erozije, dok društveni i okolišni troškovi glavnih poljoprivrednih proizvoda iznose 85 milijardi dolara. Ovi sustavi čine 8-10% američkih emisija stakleničkih plinova, dok bi povezane klimatske promjene mogle smanjiti prinos i vrijednost proteina za redovne usjeve.

Richard Perkins: Poticaji u poljoprivredi ubijaju smisao proizvodnje hrane

Konvencionalnije metode uzgoja više nisu održive. U 2019. broj američkih farmera koji su podnijeli stečaj povećao se za 20%, najvišu razinu u desetljeću. Osim toga, kriza Covid-19 teško pogađa američki poljoprivredni sektor i otkrila je krhkost naših lanaca za proizvodnju hrane i vlakana.

Globalna temperatura trenutno je viša za jedan stupanj Celzijev, no strahuje se da će ona još rasti te da će svijet zbog toga osjetiti još jače posljedice. "Podaci koji ukazuju na to da SAD gubi gotovo milijardu tona tla godišnje govore nam da pod hitno moramo nešto napraviti i osmisliti kako proizvoditi hranu, a kao jedna od odličnih ideja je i regenerativni uzgoj", ističe Mitchell te dodaje kako svaka promjena također treba biti financijski održiva.

Plan provedbe u 7 točaka

Kako bi se stvorili što bolji uvjeti za prelazak na regenerativnu poljoprivredu napravljen je plan koji sadrži sedam točaka. On predstavlja ključne radnje koji sudionici u lancu opskrbe, tvrtke, neprofitne organizacije, investitori i financijske usluge i istraživačke institucije trebaju poduzeti kako bi se promjene i dogodile.

7 ključnih točaka:

• Stvoriti financijske mehanizme i tržišne strukture koje podržavaju regenerativne rezultate
• Poticati poljoprivrednike za izgradnju kolacija na široj razini
• Oblikovati politiku koja će izgraditi otporno poljoprivredno gospodarstvo
• Izgraditi i promovirati poslove regenerativne poljoprivrede
• Povećati potražnju za regenerativne proizvode i analizirati potrošače
• Podupiranje međusektorske suradnje jer je izazov prevelik da bi svaka organizacija radila zasebno
• Provoditi edukaciju i omogućiti provođenje regenerativne prakse na zemljištima

Kako napraviti kompost u vlastitom vrtu?

Iako je provedeno istraživanje bilo usredotočeno samo na SAD i obuhvatilo američke i međunarodne aktere kao što su to proizvođači stočne hrane, trgovci na malo, veliki proizvođači usjeva i pesticida te robne kompanije koje utječu na poljoprivredu iz različitih perspektiva, ovakva vrsta uzgoja hrane mogla bi ubrzo postati popularna diljem svijeta.

"Glavne tvrtke poput General Mills, Danone, Cargill i McDonalds aktivno uvode regenerativne prakse u svoje opskrbne lance, promiču takav oblik poljoprivrede i sve više se brinu o kvaliteti hrane“, zaključuje Lesley.