Rudolf Pereglin - čuvar starih sorti voća i povrća

OPG Rudolfa Pereglina iz Svetog Ivana Zeline ima stare sorte voća i povrća te se bavi i distribucijom sjemena. Naravno, radi se o ekološkom uzgoju u dva veća vrta, od kojih je jedan u sklopu obiteljske kuće gotovo pa u centru Zeline, ali u tome vrtu, kaže, nije sve 'pod špagu'. No, vrlo je živo i na jednoj jabuci ima i po pet cjepova, a salata lijepo raste ispod plastenika.

Inače, Pereglin je veliki zagovornik ekološke i biodinamičke poljoprivrede, a već godinama drži praktične radionice na temu 'Tajne organskog vrtlarstva' na kojima podučava osnove takvog vrtlarstva: zdravo tlo i njegova priprema, kako prema samoniklom bilju prepoznati ph tla, kako ga pravilno obogatiti s obzirom na kulture koje ćemo saditi, koja je važnost komposta i kako ga proizvesti u vlastitom vrtu, plodored te dobri i loši 'susjedi', pravilna sjetva i sadnja flanaca...

Gubi se suverenitet sjemena i hrane u globaliziranom svijetu

Posjetili smo ga nedavno u njegovu većem vrtu u dvorištu obiteljske kuće, gdje već desetljećima nastoji sačuvati tradicionalne sorte voća i povrća. Vidjeli smo i domaće sorte jabuka: lijepo cvjetku, petrovke, božićnice, ali i sadnice divlje trešnje s Fruške gore, marelice, vlaške kožare, od povrća zelenu salatu, putericu i kristalku u plasteniku, lisnati i kovrčavi kelj. "Jako dobro podnose zimu, ali kako snijega ove godine gotovo nije ni bilo, nije ga ni trebalo dodatno učvsrtiti u zemlju", pojašnjava Pereglin.

No, da jabuka ne pada daleko od stabla, kao ni sadnica marelice od svoga panja, koji je još prošle godine dao puno plode i završio u preradi, 'kriva' je Rudolfova baka Ana, koja je davno naučila unuka kako prije svega održati zdravlje, a to se najbolje može, ako pazite što jedete. "To je posebno važno u globaliziranom svijetu, jer je sada sve dostupno 'na tanjuru', a gubi se suverenitet sjemena i hrane", drži ovaj iskusni čuvar prirodne baštine.    

Naime, Pereglin sada ima već 75 godina, ali dalje može raditi, kako kaže, po 'cijeli dan'. Kopati mu nije nikakav problem, ali ne stigne sve obaviti jer 'posla u vrtu uvijek ima'. Na jednoj voćki sada ima i po pet cjepova, a ponosan je na neovisnost o industrijskim hibridima, za koje drži da su poljoprivredu odveli u krivom smjeru, što se tiče 'zdrave hrane'.   

Ipak, rado se prisjetio kako je zapravo ostao vezan za 'živi vrt', koji treba stalno gledati  i postupati u skladu s onim što se u njemu već događa iz različitih razloga. "Ana Župan, moja baka, je imala poznati vrt sa sjemenjem i prodavala ga je seljacima u okolici Zeline, a po njoj sam dao ime jednoj svojoj salati kristalki, naziv 'županjka'. Baka je imala vrt kakvog nadaleko nije bilo, a znala je i njemački što je u ono vrijeme za žene bila rijetkost, ali i djeda je bio vrstan vrtlar. Ja sam, pak, od ujaka načio kako cijepiti voće, tako da su naši obiteljski korijeni dosta duboki', ističe Pereglin.   

Sadnice u vrtu kojima nije ušao u trag

Ipak, posljednjih godina su nažalost učestale klimatske promjene, koje su uzele svoj danak i ono što je nekada važilo, kaže on, bilo da se radi o zalijevanju ili prihrani biljaka, danas više ne važi. Jedan jači mraz može poništiti sav naš trud, odnosno uništiti ono što smo brižno njegovali. Pereglin ima još jedan, veći vrt nedaleko Zeline, ali u ovome vrtu ima sadnica kojima 'nije uspio još ući u trag'.  

Ističe da su se autohtone sorte, bilo voća ili povrća, bolje prilagodile klimatskim promjenama jer su one tu od davnina. "Ali sada i jabuci božićnici, koja odlično rodi, moram osigurati puno više vlage, iz 200 litara bureta grijane vode jer joj padaju zdravi plodovi, što se još do prije koju godinu nije događalo. S druge strane, ako je velika vrućina, za zimske sorte čuli smo da ih po ljeti obvezno morate prekrivati agro folijama odnosno sjenom, preko kojeg se zalijevaju. Posebno stare sorte rajčica i paprika koje krasno rode, ako ih brižljivo njegujete. Preko zime sam prestao malčirati vrt, ali i dalje to radim dva puta godišnje', ističe on.  

Nadalje, koštuničavom voću, breskvi i marelici, treba osigurati prihranu u vidu željeza u prahu, što nije jeftino. "Koristim i kameno brašno za otkiseljavanje vrta, što opet znači da se lakše riješite puževa u vrtu, s kojima sam se dugo susretao", pojašnjava.

Uspjela javorizacija sjemena u vrtu

Žuti pijesak iz Zagorja, onaj zemljani, ne riječni, u svom biodinamičnom vrtu koristi kao 'bolju zemlju', a tu je i eko humus, koji također nabavlja u Zelini, po principu 'kružnog gospodarstva'. "Organska poljoprivreda odnosno hrana koju tako dobijemo nema alternative ni u doba pošasti koronavirusa, ali i puno ozbiljnijih bolesti", uvjeren je naš domaćin.       

Osim toga, stare sorte voća i povrća su nacionalno važne i za očuvanje bioraznolikosti. Pereglin je aktivan i u razmjeni sjemena u Cerniku, ali i u banci sjemena, što je i učinio još prije nekoliko godina kada je na incijativu Agronomskog fakulteta iz Zagreba donirao svoje stare sorte, 80 posto sjemena centru u Križevcima, ali i onome u Beču.

Inače, čuli smo da je prije BIOPA iz Osijeka bila nadzorna stanica za stare sorte, prisjeća se ovaj pionir ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj, svojih početaka još prije više od 20 godina. Kontrole su i sada česte, a certifikacija se promijenila od ulaska Hrvatske u EU. Pokazao nam je i javorizaciju sjemena u vrtu, koja je odlično uspjela unatoč niskim zimskim temperaturama koje bez snijega, kao 'prirodnog pokrivača', znaju biti opasne za nasade.   

Dakle, životna mudrost, radoznali duh i spremnost na učenje iz škole u prirodi, koja 'nigdje ne žuri, ali sve stigne obaviti na vrijeme', put je koji krasi život i djelo Rudolfa Pereglina, koji nesebično dijeli svoj plemke, ali i znanje i vještine vrtlarenja na kućnom pragu.