Silvija Kolar Fodor: Trebamo dati prirodi priliku da napravi ravnotežu u vrtu

"Revolucija u prehrani nastaje na našem tanjuru, a ne u ministarstvu", poruka je s predavanja "Vrtlarenje u skladu s prirodom" kojeg je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega održala Silvija Kolar Fodor, predsjednica udruge Biovrt.   

Sudionici su mogli saznati kako uzgajati vlastitu zdravu hranu bez primjene pesticida i mineralnih gnojiva.                 

"Štetne tvari se danas nažalost previše koriste u konvencionalnoj poljoprivredi. Ovo predavanje donosi brojne tehnike kako na biološki način uspostaviti ravnotežu, a u tome je najznačajnije znanje koje čovjeku koji se bavi poljoprivredom može dati mir, da ne skače na prvu bubicu, da ne skače na prvu rupicu ili na prvu točkicu. Kada znamo prirodne cikluse nametnika i bolesti, ne moramo toliko paničariti i možemo dati prirodi priliku da napravi ravnotežu u vrtu", rekla je Silvija Kolar Fodor, predsjednica udruge Biovrt.

Šuma sama obnavlja svoju plodnost

Stoga, prema riječima naše sugovornice, prirodi treba prepustiti i metode povećanja plodnosti tla. 

"Ako pogledate šumu, bilo kakvu šumu, znate da je to najplodnije tlo. Ako se zapitamo koliko puta tu šumu gnojimo, oremo i obrađujemo godišnje, odgovor je nikada. Šuma sama obnavlja svoju plodnost. Tako je i s bio vrtlarstvom", dodaje Silvija Kolar Fodor. 

Predavanje i razmjenu sjemenja u Požegi, organizirali su članovi Eko centra Latinovac.  

"Bitno nam je da se ljudi iz našeg lokalnog kraja upoznaju s važnosti samostalnog uzgoja hrane, kako bismo znali što jedemo i konzumiramo svakodnevno", rekla je Danijela Beretin, voditeljica Eko centra Latinovac.

Bioraznolikost - osnovna postavka bio vrtlarenja

Osnovna postavka bio vrtlarenja je naravno bioraznolikost. Prema riječima naše sugovornice, monokultura je pozivnica za bolesti i nametnike.

"Nametnici se tu šire jer imaju neprekidno polje za širenje. Upravo ta bioraznolikost, raznolikost vrsta, mješovita sadnja, gdje biljke potiču jedna drugu, poboljšavaju imunitet i otpornost prema samim bolestima i štetnicima. Ako sadite raznolik vrt sa što više vrsta, imat ćete urod cijele godine", ističe Silvija Kolar Fodor

Kako bi potakli sadnju starinskih vrtova, poslije predavanja održana je i razmjena sjemena. 

"Mi kao eko centar nastojimo ispitati naše lokalne sorte, vidjeti koji su to sve prirodni resursi koje imamo, koje su to stare voćke i stare biljke koje trebamo štititi i očuvati da opstanu. Za sada smo tek u početku procesa zaštite starih sorti, ali one su neophodne za prirodno i kulturno naslijeđe", zaključuje Danijela Beretin.