Švajcarkinja stažira na permakulturnoj farmi blizu Mostara - u BiH vidi veliki potencijal

Šta je regenerativna poljoprivreda, koliko nam permakultura može pomoći da živimo i hranimo se zdravo, kako permakulturu doživaljavaju u Švajcarskoj, šta je to saznala u BiH o permakulturi, samo su neka pitanja o kojima sam razgovarala sa Mirelom Šimaga. Ona je studentkinja osnovnih studija nauke o prirodnim resursima na ZHAW-u (Zurich University of Applied Science) sa specijalizacijom "Biološka poljoprivreda i hortikultura".

Mirela stažira u Bosni i Hercegovini u Udruženju "Nešto Više", na permakulturnoj farmi blizu Mostara, od 08. aprila do 05. jula 2019. godine, a namjera joj je da istraži opseg, prihvaćanje i potencijal reproduktivne poljoprivrede (posebno permakulture) u Bosni i Hercegovini. Tokom posjete podjeliće svoje znanje pojedincima, poljoprivrednicima i organizacijama i raditi na umrežavanju svih zainteresovanih, ali i učiti od lokalnih ljudi. U septembru planira održavanje Konferencije u Mostaru gdje će okupiti stručnjake, pojedince i organizacije iz BiH i međunarodne učesnike.

Od balkona do studija permakulture

Odrasla je i cijeli život provela u gradu, a tokom vremena se sve više interesovala odakle nam dolazi hrana, na koji način se uzgaja, kako možemo očuvati prirodu i živjeti bez narušavanja prirodne ravnoteže. Započela je sa uzgajanjem ljekovitog i začinskog bilja u saksijama na balkonu za kuhinjsku upotrebu.

Posebnosti organske i permakulturne bašte

"Čula sam za pojam permakulture prije nego što sam obratila pažnju na to. Mene je fascinirao spoj socijalnog umrežavanja i majke prirode. U biti, ono što su naši preci odavno znali i spoj sa današnjom obnovljivom tehnologijom i energijom. Sve više su me brinula temeljna pitanja. Interesovalo me je kako mogu posaditi bijeli luk, a da ne kupujem u marketu luk koji je uvezen iz Kine. Kako uopće živjeti bez marketa? Tada sam još uvijek bila razrednica u osnovnoj školi i učila djecu kako postoji krava koja daje mlijeko, da nam mlijeko ne daje market kako su pojedina djeca bila uvjerena. Tako je počela moja potraga za istomišljenicima, a ubrzo sam položila permakulturni kurs i dobila Permaculture design certificate", ispričala je Mirela kako je ušla u svijet permakulture.

Permakultura u Švajcarskoj i BiH

U Švajcarskoj permakultura i život sa prirodom dobija sve veći značaj. PoslJednjih godina javnost je više informisana i zainteresovana. Ja sam članica jednog  premakulturnog udruženja, Permakultur Landwirtschaft koje se fokusiralo da što veći broj konvencionalnih poljoprivrednika uključi u permakulturu.

"Kako taj pojam permakulture objedinjuje njegu zemlje (earthcare), ljudi (peoplecare) i ravnopravne ekonomije (fairshare) on objedinjava razne teme i sadržaje, od učenja po vrtićima, urbanog vrtlarenja, oživljavanja neobrađene zemlje i pustoši i njihovo pretvarane u male oaze. Ovdje, u Bosni i Hercegovini, ljudi nisu svjesni bogatstva koje posjeduju i koje ih okružuje. Raduje me što postoje razna udruženja koja rade na očuvanju tog bogatstva, poput Udruženja Čuvari okoliša – Čavrma iz Bosanske Krupe. U Švajcarskoj nema toliko zemlje, nisu svi ljudi u mogućnosti da imaju kuću i baštu ili malo seosko imanje. Ovdje ljudi imaju to bogatstvo, ljepotu prirode, a sve više je ljudi koji žele da se to sačuva."

Zašto realizacija projekta u Bosni i Hercegovini?

Nakon istraživanja u istočnoj Evropi, uključujući Rusiju i njena eko sela, Mirela je odabrala BiH za daljne istraživanje.

Mirelin projekt ima za cilj istraživanje ljudi, organizacija i postjeće mreže, svih onih koji se bave reproduktivnom poljoprivredom i permakulturom u Bosni i Hercegovini. Ono što Mirelu interesuje je koliko je poznata i implementirana reproduktivna poljoprivreda u Bosni i Hercegovini; tko su i koliko je stručnjaka i organizacija već uključeno u tom pravcu u ovoj zemlji te na koji je način prikladno povezati ko-kreatore i podržati njihove interakcije?

Naša sagovornica je primjetila da u BiH ima mnogo prostora, neobrađene zemlje i prostora koji se ne koriste, a sve je to potencijal da stvorimo rajske oaze na Zemlji. Svaki kutak ima veliki potencijal od poljoprivredne proizvodnje do razvoja turizma.

Rad na povezivanju ljudi

Mirela je posjetila mnoga udruženja, organizacije i pojedince, istražuje šta je to specifično za BiH i permakulturu.

"Pretežno su žene preuzele glavnu ulogu kada je svijest o vraćanju prirodi, očuvanu prirode, uzgajanju zdrave hrane u bio baštama, preradi poljoprivrednih proizvoda bez upotrebe konzervanasa, permakulturi i stvaranju bolje zajednice za sve. Tedencijonalno su muškarci više okrenuti biznisu u organskoj poljoprivredi i stavljaju profit na prvo mjesto", otkriva Mirela.

Do sada je dobila veliku podršku od Udruženja građana Nešto Više, i mnogih drugih organizacija i pojedinaca širom BiH. Raduje je što je kod nas napravljen veliki korak van konvencionalne poljoprivrede i širenju ideje o uzgajanju zdrave hrane bez primjene pesticida i sličnih materija.

Svoje istraživenje i rad završiće organizovanjem konferencije ili festivala koji planira za početak septembra. Prva takva aktivnost u BiH će se održati u Mostaru, a učestvovaće stručnjaci, pojedinci, poljoprivredni proizvođači i organizacije iz BiH i međunarodni učesnici. Želja joj je da to preraste u tradicionalni festival koji bi se svake godine održavao u nekom drugom gradu širom BiH i omogućava širenje znanja o permakulturi, regenerativnoj poljoprivredi, fer trgovini i razmjenu iskustava.

Više o Mirelinom radu možete pronaći na njenom blogu.