U 7 godina eko površine u EU porasle za 46 posto: Gdje je Hrvatska?

Ukupna površina pod ekološkim uzgojem u Europskoj uniji je 2019. godine iznosila 13,8 milijuna hektara, što odgovara 8,5 posto ukupne poljoprivredne površine, objavio je Europski statistički ured (Eurostat). To predstavlja porast od 46 posto između 2012. i 2019. godine.

Među zemljama članicama one s najvećim udjelom eko površina u 2019. bile su Austrija s 25,3 posto ukupne poljoprivredne površine, Estonija s 22,3 i Švedska s 20,4 posto, slijede ih Češka i Italija s 15,2, Latvija 14,8 te Finska s 13,5 posto.

Sve preostale države članice EU imale su takvog udjela 11 posto ili manje, a najmanji je zabilježen u Nizozemskoj (3,7), Poljskoj (3,5), Rumunjskoj (2,9), Bugarskoj (2,3), Irskoj (1,6) i Malti (0,5).

Prosjek svih članica EU je 8,5 posto, a u Hrvatskoj je zabilježeno 7,8 posto površina pod eko proizvodnjom. Susjedna Mađarska ima 5,7, Slovenija 10,3, a Srbija 0,6 posto.

Ova će vrsta uzgoja zasigurno rasti u narednim godinama. Podsjetimo samo kako je prošlogodišnje izvješće autonomne institucije francuske vlade France Stratégiea, pokazalo kako ekološke farme posluju s većim dobitkom u odnosu na konvencionalne. Pretpostavili su da bi se svakoj konvencionalnoj proizvodnji profit povećao za 25% kada bi se prebacila na ekološku.

Potražnja za ovom vrstom proizvoda posebno je zabilježena za vrijeme pandemije Covid-19 koja je, istovremeno, usporila ovaj sektor. Tako je u prosincu prošle godine u Europskoj uniji primjena nove Uredbe o ekološkoj proizvodnji i označavaju eko proizvoda, a koja je trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2021., prolongirana za još godinu dana.