Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Eko proizvodnja
  • 02.05.2017. 10:00

U Milkinom vrtu raste marakuja, batat, kurkuma i jam

Gospođa Milka Tamamović se uspješno bavi proizvodnjom egzotičnog voća i povrća u okolini Banja Luke. Proizvodi batat, karelu, jam, kurkumu, marakuju i mnoge druge vrste.

Foto: Milka Tamamović
  • 3.563
  • 321
  • 1

Banjalučanka Milka Tamamović se već 20 godina uspješno bavi uzgajanjem egzotičnog voća i povrća. Ljubav prema ovom voću i povrću se javila tokom putovanja u toplije, egzotične kraje gdje se upoznala sa ponudom na pijacama i različitim okusima. Ta ponuda i šarenilo raznog voća i povrća pronalazila je i u područjima sa klimom koja je surovija od naše, ali je kod nas ponuda različitih vrsta i sorti bila veoma skromna.

Dostupno nam je tek nekoliko sorti paradajza, paprike, luka, krompira, salate, a sve potiče od uvoznog sjemena. Tragajući za autentičnim okusima i sortama počela se interesovati za ekološko gajenje povrća i voća, sakupljati sjemena i sadnice starih i egzotičnih vrsta i sorti. Vremenom je spoznala da se u našim uslovima mogu uspješno gajiti brojne povrtarske i voćne vrste.

Dio bogate kolekcije voća i povrća

Porodica najveća podrška

Gospođi Milki je porodica najveća podrška u ovoj proizvodnji: "Sinovi su mi pomogli da nabavim nova i rijetka sjemena. Toko studija u inostranstvu i sa svojih putovanja uvijek su mi donosili sjemena novih vrsta i sorti znajući da je to za mene najveći poklon. Pomagali su mi i pribavljanjem informacija o načinu gajenja različitih vrsta. Zajedno sa kćerkom istražujem metode ekološkog gajenja povrća bez upotrebe hemijskih sredstava. Najveća podrška mi je suprug koji maksimalno pomaže u mojim nastojanjima da uzgojim biljke koje nisu karakteristične za naše podneblje."

Velika kolekcija vrsta i sorti voća i povrća

Tokom godina kolekcija gospođe Milke se uvećavala. Za neke vrste su trebale godine dok nisu počele donositi prve plodove i u njih je uloženo mnogo strpljenja, znanja, ljubavi. U koleciji trenutno ima oko 100 vrsta paradajza, veliki broj sorti paprike koje se razlikuju po boji, obliku i okusu, neobičnih patlidžana, krastavaca i mnogo drugih vrsta i sorti koje su za naše područje još uvijek nepoznanica.

Batat, kivano, karela, pepino, marakuja, jiaogulam, jam i kurkuma samo su dio ove velike kolekcije.

"Posljednih 6 godina, od kada sam ostala bez zaposlenja, počela sam da komercijalno uzgajam batat (slatki kromor) koji je idealan za ishranu djece, sportista i dijabetičara. 120g batata mijenja 5kg brokolija, a u toj količini je sadržana dnevna potreba našeg organizma za beta karotinom. Batat uzgajam već 20 godina za svoje potrebe, a pored batata uzgajam plavi krompir, kivano, karelu - gorku dinju, pepino, hokaido tikvu i ukrasni bambus", objašnjava gospođa Tamamović.

Uzgajaju svoj rasad

Pored voća i povrća gospođa Milka uzgaja i mnogo ljekovitog i začinskog bilja. Kod nje se mogu pronaći echinecea, marakuja, fizalis, stevija, jiaogulan, limunska trava, rabarbara, kurkuma, jam koji potiču iz različitih zemalja, ali i naše stare, skoro zaboravljene jestive biljke. Kolekciju nadopunjuju ljekovite šparoge, razne salate, stare sorte povrća, zaboravljeno ljekovito bilje, hren, tušt, čičoka. Tu su i stare i skoro divlje jagode žutog i crvenog ploda karakterističnog okusa. Više o kolekciji, vrstama i sortama možete pronaći na fb stranici.

I ovu proizvodnju prate problemi

Za ovu vrijednu ženu najveći problem je nedostatak zemljišta. Pošto ima malo vlastitih površina uzima u zakup zemljište kako bi osigurala površine da posije i posadi sve što imau svojoj kolekciji. Veliki problem su neophodna ulaganja bez kojih ova proizvodnja ne bi mogla imati uspjeha. Za sada nije moguće doći do finansijskih sredstava koja bi omogućila širenje i uvećanje proizvodnje. Kreditna sredstva su nedostupna zbog nezaposlenosti ili zbog previsokih kamata.

"Ova proizvodnja zahtijeva i stalno istraživanje, stalno ulaganje, učenje i sticanje iskustva", ističe naša sagovornica-

"Do sada nisam učestvovala na sajmovima i sličnim manifestacijama sa svojim proizvodima zbog nedostatka finansijskuh sredstava. Troškovi transporta, zakupa štanda, nabavka ambalaže i propagandnog materijala zahtjevaju finansijska sredstva i to me sprečava da učestvujem. Moja proizvodnja je još mala. Proizvodim oko 2-3t batata, 500 do 700kg kivana i nekoliko stotina kilograma plavog krompira, ali su to male količine."

Kupci egzotičnog voća i povrća su iz cijelog regiona i sve se brzo rasproda, posebno što gospođa Milka svoju proizvodnju bazira na prirodnim metodama, bez upotrebe hemijskih sredstava. Voće i povrće proizvedeno na ovaj način svojim kvalitetom i okusom daleko nadmašuje uvozne plodove koji putuju i po nekoliko sedmica do naših kupaca.

Poruka za čitatelje

Milka Tamamaović ovim putem poručuje i svim ljudima koji razmišljaju da kupe svoje imanje, da započnu sa proizvodnjom hrane za sebe i svoju porodicu na zdrav način:

"Željela bih da poručim svim čitateljima da dobro razmisle o svojoj prehrani, da pitaju i istražuju odakle stiže hrana koju konzumiraju. Važno je da pitaju kako je gajena, šta je od hemije korišteno. Potrudite se da saznate šta unosite u svoj organizam i čime hranite svoju djecu. Mnogo truda ulažem u nagovaranje ljudi da sami krenu da gaje hranu za sebe. Postoji opšta potreba da se vrate poslu kojim se čovjek milenijumima bavio. To je najbolja rekreacija, siguran put do zdravlja i fizičkog i mentalnog, a donosi još puno benefita. Ješće zdravo, raditi kreativno, porodično se družiti, sarađivati, učiće svoju djecu o zdravoj hrani i suživotu sa prirodom, odvojiće ih od iracionalnosti koju im info tehnologije daju i praviće od njih zdravija i sretnija bića.

Gorka dinja

Poljoprivreda ma koliko bila mala, porodična, vikend ili kako god je zvali je budućnost koja je već tu. Sve više mladih ljudi se okreće toj priči, koja je za sada mala, ali zamislite u jednoj sezoni da se pokrene 1.000 takvih malih povrtnjaka. Čini se da je to malo, ali tu se okuplja najmanje 4.000 ljudi, članova porodica i još toliko prijatelja, poznanika i šire porodice koji se indirektno uključuju u priču. Sve veći broj ljudi ljudi će dobiti želju da osnuje svoja mala imanja, svoje povrtnjake i voćnjake, što će dati na važnosti priči o zdravom načinu života."

Foto: Milka Tamamović


Povezana biljna vrsta

Batat

Batat

Engleski naziv: Sweet potato | Latinski naziv: Ipomea batatas

Batat je višegodišnja kultura koja pripada porodici slakova (Convolvulaceae). Potječe iz Srednje i Južne Amerike. U Europi je do nedavno bio relativno nepoznata kultura. Zbog... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Egzotično voće i povrće Milka Tamamović Banja Luka Organiko Batat Kivano


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.