Uloga i značaj ekološke proizvodnje

Ekološka proizvodnja podrazumijeva poseban sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi, koji obuhvaća uzgoj biljaka i životinja, proizvodnju hrane i sirovina te preradu primarnih proizvoda prema ekološkim principima.

U ekološkoj proizvodnji uključene su sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, uz agrotehničke zahvate i sustave u kojima se najpovoljnije iskorištava plodnost tla i raspoloživa voda. Osim toga, u ekološkoj proizvodnji se prednost daje prirodnim svojstvima biljaka, životinja i krajobraza, povećanju prinosa i otpornosti biljaka uz pomoć prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu eko gnojiva, ekoloških sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno međunarodno usvojenim normama i načelima.

Prema Uredbi Vijeća Europske unije ekološka proizvodnja je sveobuhvatni sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane koji objedinjuju najbolju praksu zaštite okoliša, visoku razinu biološke raznolikosti, očuvanje prirodnih resursa uz primjenu visokih standarda za dobrobit životinja. Pri tome su bitne i sve proizvodne metode koje su prikladne u ekološkoj proizvodnji, s obzirom na to da sve više potrošača prednost daju proizvodima proizvedenim uz primjenu prirodnih tvari i procesa.

Dvostruka uloga ekološke proizvodnje 

Zbog toga ekološka proizvodnja ima dvostruku ulogu, s jedne strane opskrbljuje tržište prema zahtjevima potrošača za ekološkim proizvodima, a s druge doprinosi zaštiti okoliša i dobrobiti životinja te ruralnom razvoju.

Ekološka proizvodnja trebala bi doprinositi održanju i povećanju plodnosti, stabilnosti i biološke raznolikosti tla, ali i sprečavanju zbijanja i erozije tla, kao i boljem recikliranju ekoloških materijala i korištenju obnovljivih izvora energije.

Cjeloviti pristup ekološkoj proizvodnji zahtijeva uzgoj stoke povezan sa zemljištem, gdje se ekološki proizvedeno gnojivo upotrebljava za gnojidbu usjeva u ekološkoj proizvodnji. Poticanjem prirodne imunološke zaštite životinja i odabirom odgovarajućih pasmina i dobre stočarske prakse, utječe se na održavanje zdravlja životinja. Pritom je stočarska proizvodnja bitna za organizaciju ekološke proizvodnje, kao zatvorenog ciklusa, zbog osiguranja potrebne organske tvari i poboljšanja kvalitete tla obradivih površina.

Pošto je ekološki uzgoj životinja povezan sa zemljom, životinje bi trebale imati pristup otvorenim prostorima i pašnjacima, uvažavajući visoke standarde dobrobiti životinja i odabirući autohtone pasmine koje imaju sposobnost prilagodbe lokalnim uvjetima. U ekološkoj proizvodnji mogu se koristiti dozvoljeni ekološki pripravci ili pripravci mikroorganizama za poboljšanje cjelokupnog stanja tla ili raspoloživosti hranjivih tvari u tlu i usjevima. Za aktiviranje komposta mogu se koristiti odgovarajući pripravci na bazi bilja ili pripravci mikroorganizama.

Definicija "Ekološki proizvod" je onaj proizvod, koji je proizveden i označen sukladno s odredbama o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. “Proizvođač u ekološkoj proizvodnji" je pravna ili fizička osoba koja ekološke proizvode gospodarski proizvodi, prerađuje, odnosno njima trguje, a upisana je u Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

“Proizvodna jedinica u ekološkoj proizvodnji" cijelo je gospodarstvo ili dio gospodarstva, koji su jasno odvojeni od svake druge jedinice, a proizvode sukladno Uredbi Vijeća EU. Stvarni ekološki proizvod označen je “znakom ekološkog proizvoda", koji je jedinstvena propisana oznaka proizvoda koji su proizvedeni sukladno Uredbi Komisije u pogledu znaka ekološke proizvodnje.

Razvoj ekološkog sjemena i vegetativnog biljnog materijala 

Ekološki proizvodi moraju u svakom trenutku biti jasno prepoznatljivi, zbog čega se od proizvodnje, prerade pa do skladištenja vode evidencije te drže odvojeno od drugih proizvoda koji nisu iz ekološke proizvodnje. Upotreba GMO-a u ekološkoj proizvodnji je zabranjena. Ekološki prerađeni proizvodi trebali bi se proizvoditi uz primjenu postupaka prerade koji jamče očuvanje ekološke cjelovitosti i bitna svojstva proizvoda kroz sve faze proizvodnog lanca. Prerađenu bi hranu trebalo označiti kao ekološku samo ako su ekološki svi ili gotovo svi sastojci poljoprivrednog podrijetla.

Proizvođači koji sudjeluju u ekološkoj proizvodnji ulažu velike napore u razvoj ekološkog sjemena i vegetativnog biljnog materijala, kako bi se dobio široki izbor sorata biljnih vrsta, za koje je dostupno ekološko sjeme i vegetativni reprodukcijski materijal. Kako za mnoge biljne vrste još uvijek nema dovoljno dostupnog ekološkog sjemena i vegetativnog reprodukcijskog materijala, Uredbom EU nastoji se poticati očuvanje rijetkih i autohtonih vrsta i doprinijeti razvoju i boljoj ponudi biljnog genetskog materijala prilagođenog posebnim potrebama i ciljevima ekološke proizvodnje.

Kontrolno tijelo ili ovlaštena ustanova najmanje jednom godišnje obavlja kontrolu svih ekoloških proizvođača, primijenjenih postupaka i proizvoda u ekološkoj proizvodnji prema obaveznim evidencijama koje se vode u ekološkoj proizvodnji. Uvažavanjem svih načela ekološke proizvodnje uz kontinuirano razumijevanje prirodnih procesa čuva se priroda, posebice od kemijskih pripravaka, teških metala i genetički modificiranih organizama i prema drugim načelima opisanim u zakonima i pravilnicima, sve radi boljeg očuvanja prirodnih resursa i cjelokupne prirodne ravnoteže.

Kao najvažnija svrha ekološke proizvodnje prije svega se ističe zaštita zdravlja i života ljudi uz zaštitu cjelokupne prirode i okoliša. Sve veća važnost ekološkoj proizvodnji se pridaje iz razloga što je u klasičnoj konvencionalnoj poljoprivredi evidentno prekomjerno i neracionalno trošenje neobnovljivih prirodnih resursa, te primjena različitih mjera koje ostavljaju trajne štetne posljedice na cjelokupnu prirodu i prirodne procese, narušavajući tako ravnotežu u prirodi.

Brojnim istraživanjima dokazano je da mnoge bolesti imaju izravnu uzročnu vezu s kvalitetom hrane koju jedemo, velikim dijelom zbog rezidua koji ostaju u biljkama.
Stoga je bitno osvijestiti javnost da nužna suradnja s prirodom, umjesto njezina sustavnog uništavanja ima trajniji učinak i bolje rezultate za čovječanstvo. Zbog toga se ekološka poljoprivreda najčešće svrstava u koncept održivog razvoja, jer cijelim nizom mjera, koje obuhvaćaju ukupno gospodarenje, usmjeravaju prema ekonomski isplativoj, socijalno pravednoj i etički prihvatljivoj ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Povećanje površina u ekološkoj proizvodnji nužnost i moralna obveza

Konvencionalna poljoprivredna proizvodnja pretvorila je polja u određeni oblik industrijske proizvodnje, s ciljem postizanja što većih prinosa. Takav pristup zasniva se na neracionalnoj upotrebi energije i kemikalija, što je dovelo do opasnih ekoloških posljedica i iscrpljivanja neobnovljivih prirodnih izvora, zbog čega su nestale mnoge biljne i životinjske vrste i njihova staništa. Današnja konvencionalna poljoprivredna proizvodnja se uz industriju i promet, smatra velikim onečišćivačem okoliša, zraka i pitke vode. Zbog toga je povećanje površina u ekološkoj proizvodnji postalo nužnost i moralna obveza, ako želimo sačuvati Zemlju za buduće naraštaje. Osim izravnog onečišćenja okoliša, konvencionalna poljoprivreda uzrok je i drugih ekoloških degradacija, smanjenja biološke raznolikosti, erozije tla i gubitka humusa, salinizacije tla, eutrofikacije voda i drugo.

Ekološka poljoprivreda je u svim zemljama EU definirana Uredbom i zakonima, pri čemu je i u Hrvatskoj akcijskim planom također predviđeno značajno povećanje udjela površina pod ekološkom proizvodnjom.

Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede predstavlja važan korak naprijed u potpori nacionalnoj ekološkoj proizvodnji hrane, te definira mjere koje su potrebne kako bi se osigurao stabilan i dugoročan rast ekološke poljoprivrede. Pri tome nije dovoljno samo  povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom, nego i značajno povećanje ekoloških proizvoda na hrvatskom tržištu.

Za ostvarenje tog cilja značajnu ulogu imaju: educiranje i informiranje ekoloških proizvođača o stjecanju potrebnih znanja i informacija nužnih za uspješno poslovanje na gospodarstvima; poticanje svih sudionika u lancu ekološke proizvodnje u stvaranju partnerskog odnosa, održavanje  i poticanje povjerenja i svijesti potrošača o ekološkim proizvodima, davanje točnih informacija o načinima i ciljevima ekološke proizvodnje, važnosti i kvaliteti ekološkog proizvoda te njihovu označavanju. Poticanje prerade ekološke hrane uključivanjem velikih gospodarskih subjekata radi dobivanja visokovrijednih proizvoda s dodanom vrijednošću, te povećanje konkurentnosti ekoloških proizvoda; uspostavljanje i jačanje sinergije s turističkim sektorom osobito u plasmanu ekoloških proizvoda; poticanje stručne i znanstvene javnosti da se istraživačkim i znanstvenim radom verificiraju važnost i prednosti ekološke poljoprivrede.

Preorijentacija malih gospodarstava na eko proizvodnju 

Prehrambeni proizvodi u ekološkoj poljoprivredi, kontrolirani su i nose poseban znak, što potrošačima daje sigurnost i ulijeva povjerenje u proizvod i kompletan sustav. Povećanje ekološke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda potaknut će nastanak novog tržišta, vratiti povjerenje potrošača, smanjiti intenzitet iskorištavanja resursa, zaštitit će okoliš, očuvati postojanost poljoprivrednog tla, omogućiti veću transparentnost proizvoda i prerađevina, postići više cijene, omogućiti ravnopravnost proizvoda u tržišnoj utakmici na domaćem tržištu, potaknuti daljnje širenje ekološki orijentirane poljoprivredne proizvodnje usklađene s prirodnim i drugim uvjetima uz očuvanje elemenata prirodnog krajolika kao prirodne baštine.

Ekološka proizvodnja također omogućuje preorijentacije postojećih malih gospodarstava u ekološkom i profitabilnom pogledu, posebno pogodnom za specijalizirana mala obiteljska gospodarstva za ekološki proizvedene proizvode posebne kakvoće, opskrbljivanje domaćeg tržišta tim proizvodima, ali i povećano zapošljavanje u poljoprivredi za preradu i prodaju, te bolje iskorištavanje poljoprivrednih površina, revitalizaciju sela, poboljšanje kvalitete života na selu i smanjenje migracije. Uz održivo gospodarenje prirodnim resursima, smanjenjem primjene pesticida, mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija, te ekološkim zbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede, kao i povoljnijim ekonomskim uvjetima proizvodnje, većim i ravnomjernijim zapošljavanjem radne snage, povećava se samostalnost gospodarstva kao cjeline, uz mogućnost oplemenjivanja rada na samom gospodarstvu kroz preradu, prodaju i turizam.

Zakonom su predviđene i definirane mogućnosti prelaska na ekološku proizvodnju, odnosno nije moguće odmah prijeći s konvencionalne na ekološku proizvodnju. Za takve proizvođače određuje se prijelazno razdoblje s konvencionalne na ekološku proizvodnju u kojemu se moraju ispunjavati svi definirani uvjeti. Poljoprivredni proizvođač koji želi dobiti status ekološkog proizvođača, mora provesti od jedne do tri godine u tzv. "prelaznom razdoblju".

Poznato je da prelazak na ekološku proizvodnju zahtijeva puno rada i truda, jer smisao ekološke poljoprivrede nije u negiranju pozitivnih dostignuća konvencionalne poljoprivrede, nego od proizvođača zahtijeva promjenu stila života i načina proizvodnje, te pronalaženje ekološki prihvatljivijih rješenja. Nedostatak ekološke proizvodnje je što se ne mogu u svim vidovima poljoprivredne proizvodnje očekivati visoki prinosi kao u intenzivnoj konvencionalnoj proizvodnji. Potrebno je puno više ručnog i mehaničkog rada nego u konvencionalnoj proizvodnji, ali dugoročno gledano, povećanjem ekološke proizvodnje utječe se na zdravlje ljudi i vraćanje ukupne prirodne ravnoteže.

Ekološka poljoprivreda ne podrazumijeva isključivo povratak na ekstenzivni način proizvodnje, nego predstavlja obaveznu sponu između suvremene poljoprivredne proizvodnje i znanosti, koja se temelji na njezinim najnovijim spoznajama i dostignućima, uz uvažavanje svih ekoloških principa u cilju očuvanja okoliša, zdravlja biljaka, životinja i ljudi.

Iako su posljednjih godina u Republici Hrvatskoj značajno povećane površine pod ekološkim uzgojem u Hrvatskoj, važan cilj u daljnjoj održivosti ekološke proizvodnje bi trebao biti prelazak malih proizvođača (koji za to imaju uvjete) na ekološku proizvodnju, uz punu podršku institucija, javnosti i potrošača, uz značajno povećanje i poboljšanje ponude ekoloških proizvoda na hrvatskom tržištu.

Autorica: Mara Bogović mag. ing. agr.