Uspješan uzgoj primorskog bilja na kontinentu

Lavanda, batat, čajot, artičoke, smokve, kadulje, marun, to je samo mali dio primorskog bilja čijim se uzgojem bavi Amalka Polak iz Lipovac Majura.

"Za razliku od kopnenih biljaka, zahtijevaju manju brigu. Ne mora se toliko puno navodnjavati, prskati, gnojiti i pripremati tlo. Može se reći da su rasli na ekološki način, to je trend u Europi" rekla nam je uzgajivačica.

Rodom je iz Kutine i nakon četrdeset godina života u Dalmaciji, odnosno Kaštelu, odlučila se vratiti na majčino imanje u Lipovac Majuru.

Nakon završene srednje tehničke škole u Kaštel Štafiliću, smjer cvjerćarstvo, izmijenila je nekoliko radnih mjesta. „Radila sam u poznatim kaštelanskim staklenicima, u trgovini mješovite robe i kao kuharica na Hvaru, Jelsi i u Neumu. Prije deset godina, kada sam ostala bez posla, posjetila sam svoju majku Miladu Chalupecki (rodom iz Golubinjaka) i u toj regiji odlučila uzgajati atipično povrće", navodi Amalka. Jedan od razloga zašto se Amalka odlučila na ovu poslovnu odluku je pomoć svojoj nezaposlenoj kćeri Paulini, koja se u Kaštelu brine za svoje dvoje djece, invalide sa cerebralnom paralizom. Na taj način želi pomoći unucima.

Prvo je započela sa konvencionalnim usjevima poput krumpira i povrća, ali se to pokazalo neisplativim. Počela je onda tražiti biljke koje nisu zahtjevne i ulaganje je minimalno. Trenutačno, smanjuje područje kontinentalnih usjeva. Pokušala je sa biljkama tipičnima za primorje. Ovaj eksperiment je bio uspješan. Prije nekoliko godina bavila se uzgojem ovaca i koza. Koje su napravile veliku štetu na povrću. „Imam jednu kravu i perad (guske, patke, kokoši). Društvo mi pravi nekoliko pasa". Ljudi iz cijelog sela su joj se smijali, ali postupno su se uvjeriti u ekonomiju poslovanja.

Sada Amalka Polak ima planove koji uključuju ulaganje u ekološku proizvodnju. U budućnosti bi htjela podnijeti zahtjev za potvrdu o ekološkome uzgoju i željela bi postati član bjelovarske ekološke zajednice. „U plasteniku koji sam kupila na kredit prije deset godina raste: blitva, krastavci, batat, paprika, ljute papričice. Bavim se i sa uzgojem ukrasnih tikvica. Povrće uzgajam na 500 m². Sljedeće godine planiram uzgajati cvijeće, uključujući i sobne biljke. Osim toga, željela bih na 0,5 hektara posaditi hektar joste, to je grm na kojemu raste bobičasto voće, plod je bogat vitaminima. Prodajem i sadnice voća".

Amalka na svojoj farmi koristi sustav za navodnjavanje kap po kap. „U mojem bunaru nema dovoljna količina vode koju trebam u sezoni. Na primjer, prošle godine, kada je bila velika suša sam potrošila osam cisterni vode. Uzgoj bi samim time poskupio. To je jedan od razloga zašto se fokusiram na biljke koje ne trebaju za rast toliko puno vode“, kaže uzgajivačica.

U međuredovima lavande je posađena bijela djetelina. Jedan i pol hektara lavande želi Amalka posaditi do kraja studenoga ove godine, kada je kraj sadnje i proširiti ga na dva hektara. Sadnja deset tisuća sadnica će se odvijati ručno, tri tisuće komada će donirati gradu Daruvaru. „Za sadnju u jesen koristim starije sadnice. Izvorne sadnice su podrijetlom iz Splita. Da biste izbjegli korov oko lavande posijte puzajuću bijelu djetelinu, koja ne samo da sprječava rast korova, ali biljku opskrbljuje dušikom i održava vlagu“,ističe uzgajivačica. Ako se pitate zašto lavanda, Amalka navodi: „Zato što to je višegodišnja ekološka biljka. Nakon sadnje ne zahtijeva nikakvog posla, otporna je na bolesti i štetnike, te na zemljištu može rasti dvadeset godina".

Samo žetva, koja se održava od srpnja do kolovoza, i zatim u jesen sve do listopada je malo izazovniji posao (prinos je oko 20 % niži od ljetne žetve).

„Sjeme koje sušim prodaje kćer u Kaštelu za kojim je velika potražnja kao i za uljem. Kupila sam kotao za destilaciju i proizvodim vlastito ulje". Sa ovoga područja se lavanda prije prevozila na preradu u Zagreb, i to je bilo komplicirano. Međutim, može se koristiti modificirani kombajn za silažu kukuruza, koji cijelu biljku samelje i pripremi za obradu. Za ove namjene se može koristiti i kotao za destilaciju rakije. Na daruvarskom i pakračkom području, gdje Amalka nudi svoje proizvode, prodaje se ulje lavande iz Lipovac Majura, koji se samo malo razlikuje od dalmatinskog.

„Za sada na tržištu nudim sadnice, a u zimi sjeme. Ljudi su zainteresirani za uzgoj lavande. U Lipovac Majuru najviše uzgajamo Vlatka Krilčić i ja, ali nekoliko malih uzgajivača je i u Lipovcu, Donjem Daruvaru i Doljanima.“

Gledajući na redove lavande vjerujemo da se ovoj biljci ovdje sviđa. „Fokusirala sam se na pet sorti: dalmatinsku, budrovku, lavandin i nekoliko ukrasnih. Mislim da je najbolja budrovka jer daje visoke prinose", dodaje Amalka.