Prilikom obrade parcela se dijeli na uske, dugačke trake na kojima se vrši rotacija usjeva u sistemu plodoreda. Čitav je niz dobrobiti od ovakvog načina sjetve
Pred poljoprivredom su mnogi izazovi na koje treba adekvatno odgovoriti. Sve se više govori o konceptu održive poljoprivrede koja predstavlja širok pojam uzgajanja hrane pomoću metoda koja neće narušiti životnu sredinu, zdravlje, ekonomiju.
Današnja poljoprivreda ima karakter industrijske, a metode dobivanja hrane vode porijeklo iz Zelene revolucije iz pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka. Međutim, ovakav pristup iscrpljuje prirodne resurse kroz monokulture i prekomjernu upotrebu pesticida i gnojiva ostavljajući ljudima nejednak pristup hrani širom svijeta. To je donijelo mnogobrojne probleme od degradacije zemljišta do mnoštva drugih negativnih pojava koje se rješavaju upravo kroz koncept održivosti.
Poljoprivrednici se, svjesni ovoga, prilagođavaju. Primjer tome je holandska kompanija BI-JOVIRA u kojoj su se odlučili za potpuno drugačiji pristup u svom poslovanju. Prešli su na organsku poljoprivredu i primjenjuju sjetvu u trake.
Radi se o načinu uzgajanja biljnih kultura u kome se one smjenjuju u trakama od nekoliko redova sa širokim međurednim prostorima, a riječ je o najjeftinijem načinu konzervacije zemljišta. U traci može biti različit broj redova. Njihov broj i međusobni razmak su prilagođeni vrsti koju uzgajamo, primijenjenoj agrotehnici i mehanizaciji kojom raspolažemo.
Prilikom obrade parcela se dijeli na uske, dugačke trake na kojima se vrši rotacija usjeva u sistemu plodoreda. Čitav je niz dobrobiti od ovakvog načina sjetve.
One su posebno pogodne za nagnute terene, jer zaustavljaju eroziju i sprečavaju ispiranje zemljišta. Smanjuje se sedimentacija, a olakšana je i upotreba mehanizacije. Sprečava se erozija zemljišta vjetrom te biljke primaju više svjetlosti. Pravilno odabrane vrste koje uzgajamo u susjednim trakama pozitivno djeluju jedne na druge. Također, lakše je provoditi zaštitu i prihranu, a treba naglasiti i da su prinosi veći.
Poboljšano je zadržavanje vlage u zemljištu, infiltracija i kvalitet vode. Na ovaj se način privlače oprašivači. Jedna od prednosti je i mogućnost sjetve pokrovnih usjeva, odnosno usjeva za zelenišno đubrivo. Time se smanjuje potreba za đubrivima i povećava sadržaj organske materije u zemljištu i u konačnici, poboljšava se biodiverzitet.
Kod formiranja sjetvenih traka treba razlikovati dvije forme u zavisnosti od terena. One na ravnim terenima ili blagim padinama mogu biti paralelne. Ovakvo zemljište nije sklono eroziji.
Na padinama s većim nagibom formiraju se konturne sjetvene trake. One prate konture terena i olakšavaju rad mehanizacije na padinama, sprečavaju eroziju i brzo slijevanje vode.
Prvenstvena im je namjena uzgajanje povrća, voća, začinskog i ljekovitog bilja, pokrovnih usjeva te cvijeća, a našle su svoju primjenu i kod formiranja fizičke zaštite. Naime, vjetrozaštitni pojasevi su namjenski zasađena stabla i grmlje u trake koje su okomite na pravac vjetra. Glavna uloga im je da uspore ili spriječe njegove udare vjetra od kojega štite usjeve.
Tampon trake su česte na strmim padinama i formiraju se između konturnih. One štite zemljište i biljne usjeve od vjetra, slijevanja vode, odnosno erozije. Možemo reći da ih kod nas predstavljaju živice, jer njihova uloga nije samo da podijele parcele već da ih prvenstveno zaštite od negativnih uticaja.
Na trake i međuprostor između njih, gdje prolaze kotači mehanizacije, možemo da posijemo azotofiksirajuće biljke (djeteline). To će dodatno da pozitivno djeluje na zemljište. Osim toga, ove zatravnjene površine spriječiće proklizavanje mehanizacije i formiranje blatnih lokvi.
Alternativno mogu da se koriste biljne vrste koje privlače oprašivače. Njihovim izborom možemo preventivno da zaštitimo uzgajane na trakama. One svojim mirisom mogu da tjeraju štetočine ili da ih privlače. Možemo djelovati na imunitet biljaka i njihovu otpornost na bolesti. Kada su u pitanju štetočine i bolesti, možemo djelovati tako što ćemo rotirati vrste koje uzgajamo na ovaj način. U ovom slučaju vrste koje nisu domaćini će djelovati kao prirodna barijera na njihovo širenje.
Kako to rade u holandskoj kompaniji, pogledajte u videu:
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
