Što mu inače dođe ta biodinamička poljoprivreda? To je aktiviranje zemljišta pomoću biljaka ili drugih materijala koje se prethodno pripreme u rogovima ili osušenim kravljim crijevima, zatim se ukopaju u zemlju i ostave nekoliko mjeseci da "zriju".
Kad se probudiš ujutro, još vikendom, a vani samo što nije počela padati kiša, nigdje ti se ne ide. Ne samo tebi već bilo kome. Još trebaš prevaliti četrdesetak kilometara u jednom pravcu. Iskreno, malo tko bi otišao od kuće. Dakle, trebao mi je dobar razlog da odem. I otišao sam. Zbog biodinamičke poljoprivrede. O njoj sam čitao, gledao na internetu neke klipove, ali se nikada nisam sreo osobno s ljudima koji to vole i upražnjavaju.
Naime, zvale su me kolege iz CERD-a (Centar za ekonomski i ruralni razvoj) iz Krneta kod Laktaša (BiH) na radionicu o biodinamičkoj poljoprivredi na kojoj su predavači bili Dijana Posavec i Amalka Vukelić iz "Centra dr. Rudolfa Steinera" iz Donjeg Kraljevca. Teoretsko predavanje i praktična obuka, tj. izrada preparata za prskanje 500 od kravljeg stajnjaka u kravljem rogu.
Što mu inače dođe ta biodinamička poljoprivreda? To je, kako sam zaključio, aktiviranje zemljišta pomoću biljaka ili drugih materijala koje se prethodno pripreme u rogovima ili osušenim kravljim crijevima, zatim se ukopaju u zemlju i ostave nekoliko mjeseci da "zriju". Pa ih vadiš naredne godine i u malim količinama i pri malom utrošku vode pršćeš zemlju i biljke kako bi ih ojačao, a one se lakše obranile od bolesti i štetnika. Važno je i poštivati plodored, da se stvara što više komposta, od kojeg se stvara humus. Kada imaš sve to, imat ćeš i vitalne, zdrave, biljke. Ima tu i utjecaja Mjeseca na vrijeme sadnje ili sjetve biljaka i ostalo. Sve je u biodinamičkoj poljoprivredi povezano. Zemlja, svemir, biljka i čovjek.
Teoretsko predavanje bilo je baš zanimljivo. Posebice me impresionirao taj Rudolf Steiner. Zanimljiv je bio tip i čini mi se da je bio baš daleko ispred svog vremena. Kao Tesla, Einstein ili u današnje vrijeme, nedavno preminuli Hawking.
Najviše sam želio vidjeti kako se prave preparati za prskanja. Pripremali smo svi zajedno taj preparat 500. Još smo vidjeli kakvi su ostali preparati, tj. od koprive, kvarca, maslačka, kamilice, poljske preslice, hrastove kore, hajdučke trave, koje su predavači donijeli sa sobom. Kod pripreme preparata najteže je bilo miješati stajnjak punih sat vremena, ali je bilo dosta kršnih momaka koji su, naizmjenično, miješali stajnjak u tačkama. Onda stavljaš stajnjak u rog, a prije toga iskopa se rupa 50 sa 60 centimetara, u koju stavljaš stajnjak i rogove i tako čekaš narednu godinu.
Da budem iskren, nije da ne vjerujem u sve to, ali da nisam vidio farmera Jabutu u Japanu koji ne ore, ne freza, već samo prska vodom pomiješanom s djevičanski čistom zemljom parcelu na koju hoće sijeti ili saditi i živi od toga, ne bih došao na predavanje i ne bih se odlučio početi baviti i biodinamikom. Treba za to mnogo vremena, kravljih rogova i crijeva i prije svega, tržište, da bi mogao prodati tako proizvedene proizvode. Skuplji su, a kupci, sve više, nemaju novca. Ali džaba, nešto te gura naprijed.
Ne okopavaj, ne rasipaj stajnjak - pusti prirodu da sama odradi posao
I onda čuješ na predavanju kako Danska potpuno prelazi na organsku i biodinamičku poljoprivredu jer ih satraše Poljaci sa svojim konvencionalnim, jeftinim i kontaminiranim proizvodima. Ili, kako je sadržaj humusa u zemljištu, u Slavoniji, pao ispod 0.5% zbog pretjerane upotrebe pesticida i mineralnih gnojiva. I onda opet pomisliš – zašto ne pokušati? Ionako radim dosta sličnih stvari sa svojim travkama u voćnjaku i vrtu od kojih se mnoge mogu koristiti i u biodinamičkoj poljoprivredi.
Još ako su za jedan hektar voća ili povrća dovoljna četiri roga i 40 litara vode kojom se tretira zemlja u redu ili list voća i povrća, zašto ne pokušati? Treba vremena, naravno, ali za što ne treba vremena?
Bojimo se, svi mi koji se bavimo poljoprivredom, može li se profitirati od ekološke i biodinamičke poljoprivrede? Profit je osnova svega, treba od nečega živjeti. Ali onda pomisliš da Danska ide u to, Austrija, Njemačka, Slovenija, Italija, daleka Australija – sve više farmera u tim zemljama ode u organce i biodinamičare. Još malo pa se tamo nitko neće baviti konvencionalnom poljoprivredom, a kod nas, podzemne vode uveliko su zagađene ostacima herbicida.
Pa se zbog svega naljutiš i kažeš sebi – zašto su oni bolji od nas? Što i ja ne bih probao? I probat ću, probat će još neki koji su bili tog subotnjeg jutra kod domaćina Miodraga Matavulja i njegovih kolega iz CERD-a. Znam i zašto. Jer se boje za sebe, svoju obitelj, djecu, zbog toga što jedu svaki dan kada odu nešto kupiti u marketu. Od voća, povrća, slatkiša, mesa itd. Dugo sam u agrarnim vodama i stvarno mislim da je konvencionalna poljoprivreda jedna od najvećih prijetnji ljudima i cijelom čovječanstvu. I profit multinacionalnih kompanija koji stoje iza nje.
Nismo svjesni što jedemo i koliko je multinacionalne kompanije briga za to jer je novac jedina hrana kojom se one hrane. Bez obzira na sve, što god treba obaviti, uradit će jer profit je sve. I Steiner u pravu. Nije čovječanstvo bilo spremno za konvencionalnu poljoprivredu. Naročito zapadni čovjek. Istočni čovjek je sve to već znao i živio po tim postulatima, u skladu sa prirodom. A sad ga zapadni pokušava još više zatrovati otrovom koji se zove novac!
Hoćemo li svi mi koji krenemo u organsku ili biodinamičku poljoprivredu zaraditi. Iskreno, netko hoće, netko ne. Kao u ratu – netko pogine, netko preživi. Ali znam da želim pokušati. Želim jesti i prodavati drugima zdravu hranu. Na kraju neće biti ni preskupa. I htjeli mi to ili ne ići ćemo svi u tom pravcu. Na predavanju rekoše: čovječanstvu je ostalo još šezdeset žetvi. Nakon toga – tko zna. Ipak, ima nade jer ljudi razmišljaju, ne vjeruju više u ono što im se kaže, čitaju (hvala internetu). A malo više razmišljanja, bez slijepog vjerovanja, jedino je što je potrebno za napredak.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
