Zaštitite bašču i voćnjak prirodnim putem - biljkama, insektima i kopanjem

Veliki broj proljoprivrednika danas vrlo lako poseže za upotrebom hemijskih sredstava kada se za to javi potreba u njihovim usjevima ili zasadima ne razmišljajući mnogo o posljedicama po samu kulturu, zemljište ili zdravlje ljudi. Činjenica je i da danas čini se ima mnogo više bolesti i štetočina koji znaju da naprave ogromne štete, ali i pored toga ponekad treba dati prednost zdravijim i ekonomičnijim rješenjima. 

Težiti zdravijim rješenjima u zaštiti biljaka

Zaštita biljaka od bolesti i štetočina prirodnim putem nekada nije efikasna i brza kao i zaštita hemijskim sredstvima, ali pretjerano koristeći hemiju uništavamo i korisne organizme. Kako je posljednjih godina organska proizvodnja sve popularnija i zaštita biljaka prirodnim putem dobila je na značaju. "U organskoj proizvodnji upotreba sintetičkih pesticida i insekticida strogo je zabranjena, a za tu svrhu koriste se preparati na bazi biljka koji se naravno mogu koristi i u konvecionalnoj poljoprivredi," kaže Radmila Ćalić, savjetodavac za zaštitu biljaka.

Kako koristiti glistenjak - humus kalifornijskih glista

Prema njenim riječima suština organske proizvodnje je da biljke održimo što zdravije koristeći organska đubriva, kvalitetni kompost i glistenjak, biljke prskati biljnim preparatima, a ukoliko se i pojave, zaražene dijelove redovno odstranjivati. Tako će i biljka postati zdravija, otpornija i sa kvalitetnijim plodovima. 

Biljke u borbi protiv štetočina

Biljke pozitivno utiču na čovjeka, zašto ne bi i jedne na druge. Recimo, kopriva, gavez, komorač, peršun su biljke koje pospješuju rast i obogaćuju zemljište, a veoma uspješno protiv štetočina djeluju neven, dragoljub, zova, pelin, kamilica, orah... "Još davno su ruski poljoprivrednici uz žito sijali i kamilicu, vjerujući da pospješuje rast, a danas je naučno potvrđeno da samo jedna biljka kamilice štiti površinu od 1m2 od pojave zemljišnih štetočina," objašnjava ona.

Veoma uspješno za suzbijanje zemljišnih štetočina može se koristi neven, čija isparenja tjeraju grabljivce od biljaka, a posebno se dobro pokazao u simbiozi sa mrkvom i paradajzom.

Kako neven pomaže u borbi protiv štetočina paradajza

Dragoljub - višestruko koristan

Kako Ćalićeva navodi, posebnu pažnju treba posvetiti biljci pod imenom dragoljub, jer ima izuzetano veliki procenat antibiotika i može se koristiti i u ljudskoj ishrani svjež ili kao salata. To je jednogodišnja puzavica, dužine do dva metra, a dvije biljke posijane pored voćke i omotane oko nje u velikoj mjeri suzbit će pojavu biljnih vaši. Pored toga, kulture koje su napadnute biljnim vašima poželjno je isprskati rijetkom kašom od zgnječenih listova dragoljuba. 

"Za zaštitu se mogu koristi i neke povrtarske kulture kao što je recimo bijeli luk, koji takođe ne prija zemljišnim štetočinama, a posađen između redova jagode pomaže da ove voćke budu mnogo čvršće. Hren posađen po obodu zasada krompira pomoći će u dobijanju zdravijih i krupnijih krtola, a zasađen pored trešnje, može spriječiti i pojavu monilije i izazivača truleži," navodi ovaj stručnjak. 

Dodaje da ovakav vid zaštite najbolje rezultate daje na manjim parcelama, kakve obično i jesu u organskoj proizvodnji, ali i da svaka domaćica koja ima baštu može primjeniti ove jednostavne savjete kao recimo da će biljka kima u blizini zasada krompira poboljšati ukus samih krtola, a isto će djelovati i peršun u blizini paradajza. Peršun će pozitivno djelovati i protiv nekih parazita koji napadaju luk. 

Nisu svi organizmi u bašti štetni

Objašnjava i da izuzetno dekorativna biljka, zbog čega je i mnogi gaje, ricinus ne dozvoljava prisustvo krtica u svom okruženju. A da bismo u bašti ili zasadu primjenili biološku zaštitu, ne smijemo uništavati baš sve organizme jer neki nam mogu biti i od koristi. "Nisu nam baš svi neprijatelji, vrlo je važno zadržati korisne životinje koje nam mogu pomoći u borbi protiv štetočina. One su bitne jer se veliki broj životinja hrani raznim štetočinama koje nama zadaju glavobolju pa zašto to ne iskoristiti."

Uzgoj pataka je jednostavan i ima višestruke koristi

Objašnjava da su nam najbolji pomagači ptice, ježevi, bubamare, bogomoljke koji su prirodni neprijatelji mnogih štetočina. Bubamare i njene larve dnevno pojedu i do 400 lisnih vaši, a da bi bubamare imale šta jesti ne treba uništavati prve lisne vaši koje se jave u proljeće jer ćemo tako smanjiti i broj bubamara kojih ionako prema njenim riječima ima premalo. 

Ponekad je motika najbolja zaštita

Dodaje i da žabe i ježevi u usjevima uništavaju veliki broj puževa koji znaju da naprave ogromne štete. Ptice kupe gusjenice i druge štetočine. "Zaštita prirodnim putem neće uvijek dati efikasne rezultate kao i hemijska zaštita. Potrebano je postupak ponoviti više puta, a prije svega sredstva koristiti preventivno kako ne bi ni došlo do zaraze ili pojave štetočina. Na taj način štitimo okolinu i zdravlje ljudi.

Veoma često savjetuje poljoprivrednike, prije svega malinare da nekad okopaju svoj zasad, pogotovo u periodu nakon zimskog mirovanja. "To je izuzetna mjera zaštite, jer okopavanjem izbacujemo na površinu štetočine koje su prezimile u zemljištu i jedva čekaju lijepo vrijeme da se ubuše u lastare, a onda ih sunce ili ptice unište," zaključuje ona.