Podvrsta koja se najčešće koristi u agronomskoj proizvodnji je klinoplilolit, šta više, najviše upotrebljivan zeolit je upravo onaj koji u sebi ima 83% klinoptilolita.
O upotrebi zeolita u poljoprivrednoj proizvodnji sada se već dosta toga zna. Mineral po svom sastavu, vulkanskog porijekla, u početku se koristio za suzbijanje aflatoksina i tu se pokazao kao vrlo uspješan. Nakon toga, počeo se primjenjivati i za popravljanje strukture tla, zahvaljujući svom svojstvu poroznosti, a takođe ima sposobnost da upija i otpušta vlagu.
Podvrsta koja se najčešće koristi u agronomskoj proizvodnji je klinoplilolit, šta više, najviše upotrebljivan zeolit je upravo onaj koji u sebi ima 83% klinoptilolita.
Pored toga što popravlja osobine tla, utiče i na smanjenje njegove kiselosti, tako što reguliše pH vrijednost. Takođe je dobar i u borbi protiv suše zato što ima sposobnost da vezuje vlagu za svoje molekule. Podstiče rast biljaka, a kako može i dobro da vezuje hranjiva iz đubriva i zatim ih postepeno oslobađa u vegetacijskom periodu, na taj način utiče i na maksimalnu iskorištenost organskih i mineralnih hraniva, navode u u PSSRS.
Doprinosi optimalnom stanju tla tako što podstiče stvaranje korisnih mikroorganizama u njemu i održava nivo azota. Gajeni usjevi kojima se dodaje zeolit, posjeduju bolje razvijen korjenov sistem, bujniji pa samim tim bolje usvajaju korisne materije i vodu iz zemljišta. Istovremeno ovaj mineral čisti tlo od ostataka pesticida ili metala.
Zeolit zamjenjuje umjetno đubrivo, ali i poboljšava rast stoke
Svoje benefite donosi i plasteničkoj proizvodnji krastavca salatara. Nakon što se uradi agrohemijska analiza tla, u plastenik je poželjno unijeti količinu ovog minerala od 1.600 kg/ha. Zatim se uradi i osnovno đubrenje u skladu sa dobijenim rezultatima hemijske analize i planiranim prinosom povrća.
Obave se i sve predviđene agrotehničke mjere, poput osnovnog đubrenja, osnovne i dopunske obrade, postavljanje sistema za navodnjavanje i malč folije, kao i presađivanje biljaka krastavca na otvoreno polje. Prilikom dopunske obrade, u zemlju treba unijeti zeolit.
Do kraja vegetacijskog ciklusa trebalo bi primjenjivati sve neophodne operacije na povrću, a nakon završetka vegetacije, ocjenjivati će se dinamika rasta, ravoja, mjerenje ubranih plodova, kao i ostvareni prinosi tako da će se po završetku proizvodne godine znati tačno na koji način i u kojoj mjeri zeolit utiče na proizvodnju krastavca salatara u zaštićenom prostoru.
Tagovi
Autor
