Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Živo tlo
  • 29.11.2018. 13:30

Živo je tlo osnova poljoprivredne proizvodnje

Živo je tlo osnova poljoprivredne proizvodnje - saznajmo kako organizam zvan tlo funkcionira te oživimo vlastito tlo! Poboljšanje strukture tla te aktivacija biološki korisnih organizama direktno utječe na povećanje prinosa u poljoprivrednoj proizvodnji.

Foto: Bigstockphoto/Metelev Andrei
  • 1.914
  • 114
  • 0

Pojam živog tla često ostaje neshvaćen te se već i sam izraz doslovno “izlizao”. Svi smo svjesni činjenice da je osnovni resurs za poljoprivrednu proizvodnju tlo u koje sijemo i sadimo kulture koje želimo uzgajati. Međutim, često se zanemaruje stanje u kojem se naše tlo nalazi. Kako bi uspješno gajili bilo koju kulturu, napor uložen u “oživljavanje” tla višestruko će nam se isplatiti i ključ je uspjeha svakog dobrog poljoprivrednog gospodarstva.

Jedan od motiva za ovaj članak pronašao sam u izjavi dr. Rudolfa Steinera u kojoj nam želi poručiti kako biljka u svojoj biti nikada ne može biti bolesna, već da bolesno može biti samo tlo na kojem ona raste. Dakle, biljka se može razboljeti samo ukoliko raste na bolesnom tlu. Iz toga proizlazi i činjenica da čovjek koji konzumira “bolesne” biljke time šteti svome organizmu na mnogim razinama.

Živo tlo

Struktura tla, količina organske tvari u tlu te biološka aktivnost tla u kojoj obitavaju živi organizmi tla glavni su faktori koji izravno utječu na to koliko je tlo “živo”. Sva tri faktora povezana su te međusobno utječu jedan na drugi na gotovo čaroban način. Na primjer, kako bi oživjeli naše tlo, trebali bi voditi računa o tome da povećavamo razinu organske tvari u tlu. Organska tvar u tlu smjesa je manjih i većih životinjskih organizama koje žive u tlu, podzemnih dijelova živih biljaka (korijena, gomolja, podanaka i dr.), biljnih i životinjskih ostataka različitog stupnja razgradnje te živih i uginulih mikroorganizama. Najjednostavniji način pospješivanja organske tvari na našem zemljištu korištenje je stajskog gnojiva, malčiranje žetvenih ostataka te korištenje preparata koji u sebi sadrže koncentrirane kulture korisnih bakterija, gljivica i algi koje ulaze u simbiotski odnos s našom glavnom kulturom.

Unošenjem biljnih ostataka u tlo direktno utječemo na fizikalna svojstva tla, tj. na
njegovu strukturu (o dobroj strukturi ovisi mogućnost obrade tla u nepovoljnim vremenskim uvjetima, lakoća obrade, rahlost, sadržaj vode i zraka, brzina zagrijavanja tla itd.). Povećanje organske tvari utječe i na kemijska svojstva tla, tj. opskrbljenost hranivima, a povoljan je utjecaj i na biološka svojstva tla jer opskrbljujemo organizme tla energijom (ugljikom), stimuliramo rast korijena, omogućavamo klijanje sjemena itd.

Organizmi u tlu

Više od 80% svih organizama u tlu sačinjavaju bakterije. Samo u jednom gramu tla (jednom gramu!) nalazi se oko 2,5 milijarde bakterija. Razlikujemo mnoge vrste bakterija, ali ih najčešće dijelimo na aerobne (one koje uspijevaju samo u prisutnosti kisika) te anaerobne (one koje se nalaze u dubljim slojevima tla gdje nije prisutan kisik). Većina bakterija osjetljiva je na sunčevu svjetlost zbog čega je najveći broj bakterija lociran u sloju zemlje između 5 do 25 cm dubine. Ono na što posebno treba obratiti pozornost je to da bakterije za svoj rast i razvoj trebaju neutralnu reakciju tla (pH-vrijednost između 6 i 7). Uloga bakterija u tlu od neizmjerne je važnosti budući da se one odlikuju sposobnošću vezanja slobodnog dušika iz zraka direktno u tlo. Tako se atmosferski dušik, dušik u plinovitom stanju kojega biljke ni na koji način ne mogu iskoristiti, “fiksira” u zemlju u obliku prihvatljivom za rast i razvoj biljaka.

Sljedeći u nizu živih organizama koji se nalaze u tlu su gljive. Količina gljiva koja se nalazi na hektru poljoprivrednog zemljišta često prelazi i jednu tonu! Gljive povoljno utječu na strukturu tla jer rastvaraju organsku materiju u tlu te pridonose formiranju humusa. Primjenom visoko koncentriranih sredstava koje sadrže brižno odabrane kulture gljivica moguće je postići simbiozu između korijena biljaka te micelija gljiva (tzv. hife, “korijena” gljive koji je mnogostruko razgranatiji od korijena biljke) te se time postiže puno veća ukupna površina korijena naše uzgajane biljke omogućujući joj tako veći pristup hranivima i vodi. Takav oblik simbioze gljive i biljke nazivamo mikoriza.

Jedan od najvažnijih životnih oblika u zemlji koji imaju izrazito veliku ulogu u povećanju i održavanju plodnosti tla su gliste. Što nam je tlo bogatije organskom tvari, to je broj glista veći. Na površini od jednog hektra njihov broj iznosi od nekoliko tisuća do više milijuna! Rad glista možemo podijeliti na mehanički te biokemijski. Gliste svojim “radom” stvaraju mnogobrojne ‘’hodnike’’ u tlu te time omogućuju prodiranje zraka u tlo. Budući da se gliste hrane biljnim otpadom, na sebi svojstven način ga prerađuju te miješaju s okolnim tlom. Izmet glista mnogostruko je bogatiji nutritivnim elementima od okolnog tla; sadrži i do 5 puta više nitratnog dušika, 2 puta više kalcija, 2.5 puta više magnezija, 7 puta više fosfora te 11 puta više kalija! Također, zanimljiva je činjenica da na površini od jednog hektra svake noći gliste prerade i do 5500 kg tla - za jednu godinu 81200 kg, dok se u toku 30 godina količina rahlog, prerađenog tla pretvara u sloj debeo 20 centimetara preko cijelog hektra zemljišta!

Humus

Iako ne spada direktno u skupinu živih organizama tla, presudan faktor u kvaliteti našeg tla zapravo je izravan produkt svih bioloških procesa u tlu - humus. Humus je jedan od trenutno najfascinantnijih spojeva koji se vežu za poljoprivredu i proizvodnju hrane. Ni dandanas zapravo nije potpuno jasno kako točno nastaje humus. Često se pojam humusa veže i za pojam organske tvari pa je u poljoprivrednoj praksi dobro razlikovati tri tipa organske tvari u tlu. Prvu, tzv. ‘’mladu’’ (svježu) organsku tvar čine neraspadnuti i još uvijek raspoznatljivi sastojci prethodne kulture, slama, komadići gnoja itd. Ova je tvar bogata spojevima koji se lako razgrađuju na jednostavnije, stvarajući pritom biljci izravno pristupačna hraniva. Drugi tip organske tvari koja je u stadiju prelaska iz mlade u staru nazivamo aktivni humus. Nakon nekoliko mjeseci do godinu dana, mlada organska tvar raspada se do stupnja na kojem ishodišni materijal više nije prepoznatljiv. Ovi ostatci podliježu daljnjoj razgradnji pri čemu se još uvijek oslobađa značajna količina hraniva. Treći tip organske tvari nazivamo trajni humus. Trajni humus nastaje nakon razgradnje svih lako i srednje razgradivih spojeva organske tvari. Budući da je daljnja razgradnja ovog materijala posve beznačajna, trajni humus ne oslobađa biljna hraniva, već pridonosi boljoj strukturi tla, njegovoj sposobnosti upijanja vode, prikladnosti za obradu te općenito služi kao dugoročni “depozit” na “računu tla”

Živo tlo – živo čovječanstvo!

Kao što možemo primijetiti, svi su navedeni faktori međusobno povezani i rast jednog od faktora živoga tla povoljno utječe na rast ostalih. Na temeljima ove se spoznaje zapravo i razvila ekološka poljoprivreda – poljoprivreda koja za glavni cilj ima održavanje biološki aktivnog tla. Da bi aktivirali tlo, potrebno je uvesti mnoge promjene u dosadašnjem odnošenju prema našem tlu. Treba poticati razvoj mikro i makroorganizama koristeći sredstva za njihov razvoj (a ne kemijska sredstva koja ubijaju mikro i makro faunu – pesticide, herbicide, fungicide). Tlo je resurs koji se dugoročnim, planskim korištenjem može drastično unaprijediti te time biti osnova kvalitetnog života svakog poljoprivrednika. Brinuti se za tlo zapravo znači brinuti se za sebe i svoje bližnje. Primjenom ovih se metoda u čovjeku rađa jedna posebna vrsta zadovoljstva. Zadovoljstvo kroz spoznaju da pozitivno utječemo na prirodu oko nas te kreiramo okolinu za zdrav rast i razvoj svih živih bića.


Tagovi

Tlo Živo tlo Organska tvar Korisni organizmi u tlu Ekološka poljoprivreda Humus Gliste


Autor

Tomi Haha

Više [+]

Volio je sve što vole mladi, a sada voli slušati zaljubljenike u poljoprivredu i s njima dijeliti zajedničku strast.