Zlata Nanić - pionirka biovrtlarenja u Hrvatskoj

Na razmjeni starih sorti sjemenja povrća, začinskog i ljekovitog bilja i plemki starih sorti jabuka i krušaka koju su u Cerniku organizirali tamošnja Udruga vinogradara i voćara i novogradiški ogranak Žive Zemlje sudjelovala je i Zlata Nanić iz Malinske na otok Krku, osnivačica Ekološkog imanja "Zrno" U Habijanovcu koje je vodila 22 godine i prva predsjednica Udruge Živa Zemlja.

U razgovoru za Agroklub kaže da se proizvodnjom zdrave hrane počela baviti 1975. godine u malom vrtu u Vukomeričkim goricama zbog vlastitog zdravlja.

"Bilo mi je važno znati što jedem i počela sam uzgajati povrće za vlasitite potrebe na jednom brijegu među vinogradima na teškoj ilovači. Učila sam se na vlastitim greškama, nije u to vrijeme bilo nikakve literature, jedino što sam imala to je bilo iz slovenskog časopisa sa zdravlje koji je objavljivao članke iz knjige Moj biovrt, autorice Marije Omahen. Kasnije sam došla do te knjižice i to je bila moja biblija za biovrtlarenje", kaže ova vitalna 75-godišnjakinja, koja sada kao umirovljenica uživa u svom vrtu u Malinskoj.

Veliki problemi sa zdravljem od rane mladosti

Na početku svoje biografije Moje putovanje kroz prirodnu prehranu piše da je od djetinjstva imala velikih problema sa zdravljem. Još u osnovnoj školi, pa kasnije u gimnaziji "drmali" su je bubrežni napadaji.

"S nepunih 28 godina operativno mi je odstranjena trećina lijevog bubrega, a nakon 10 godina nova operacija, isti bubreg, isti rez, ponovo kamenje i tako još dva puta i jedno razbijanje ultrazvukom. Ali tu priči nije kraj. U tridesetoj mi dijagnosticiraju čir na dvanaestercu, kroničnu upalu sinusa i žučni mulj. Problemi s probavom - posljedica hemeroidi i žučni kamenci. Kralježnica je u komi i bolni ježurci se šire ispod lijeve lopatice preko ključne kosti u lijevo rame. Terapije strujom, vježbe, analgetici, sedativi i tako u nedogled.

Prvi korak na putu preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje bio je prije 42 godine kad smo kupili zemlju za vikendicu u Vukomeričkim goricama, gdje sam osnovala svoj prvi vrt. Već tada sam osvijestila štetnost mineralnih gnojiva i nisam im dozvolila da uđu u moj vrt. Bilo mi je jako važno da znam što jedem", kaže Zlata Nanić.

Počela kuhati džumbus juhe

Počela je uzgajati i kuhati sve vrste do čijeg sjemena ili sadnica je uspjela doći i tako si obogaćivala svoju prehranu. Počela je, kaže, kuhati "džumbus" juhe u koje je, kaže, stavljala sve što je raslo u vrtu i oko vrta. U to vrijeme upoznavala je i svijet gljiva i ljekovitog bilja, pa je i njih ubacivala u svoje juhe: stolisnik, trputac, gavez, koprivu, dobričicu, jaglac. Naravno, i razne gljive. Već tada je meso svela na začin, koristila ga je u jako malim količinama.

"Jedući povrće iz vlastitog vrta znatno sam obogatila jelovnik, ali o pravoj prirodnoj prehrani još nije bilo ni govora. Počela sam malo koketirati sa sojom i dodavati je u sarmu i faširance. Ali tek ulaskom u svijet makrobiotike počela je prava prekretnica u mom životu".

Dok štand gospođe Nanić sa biosjemenom i njezinim knjigama u Cerniku posjećuju zaljubljenici u stare sorte ova vrijedna žena priča nam o svom zanimljivom putu koji ju je odveo u tajne biovrtlarstva i zdrave prehrane.

Prvo Ekološko imanje u Hrvatskoj

"Moj životni put je stvarno zanimljiv. U Habijanovac nedaleko Vrbovca došla sam 1988. godine i tamo kupila seosko imanje koje sam razvila u ekološko imanje Zrno površine 10 hektara, prvo ekološko imanje u Hrvatskoj. Vodila sam ga i razvijala 22 godine. Tamo smo 1995. organizirali prvi seminar u Hrvatskoj o biološko-dinamičkom uzgoju, a već na jesenskom osnovali smo Udrugu Živa Zemlja koju sam vodila punih 13 godina. Održala sam blizu 300 predavanja diljem Hrvatske na temu od polja do stola.

Zlata Nanić, pionirka biovrtlarenja i začetnica ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj!

Na Zrnu sam osnovala Eko-edukacijski centar za članove udruge, ali i za sve zainteresirane za zdravije življenje. Održavali smo i školu u prirodi koju su posjećivala djeca iz vrtića, učenici osnovnih i srednjih škola, te studenti agronomije i prehrane", prisjeća se gospođa Nanić kako je od malog početničkog vrta stvorila imanje koje je 2010. prodala tvrtki Biovega koja ima lanac trgovina i webshop prodaju certificiranih organskih proizvoda.

Najteže je nabaviti prirodno sjeme

Sada živi u Malinskoj na Krku gdje, kaže, ima jedno malo zrnce, vrt površine stotinjak četvornih metara na kojemu za vlastite potrebe uzgaja razno povrće, a posadila je i voćke: smokvu, kaki jabuku, mandarine, limun, grejp, kivi tako da gotovo cijele godine ima voća i povrća iz svoga vrta. Na pitanje može li se voće i povrće uzgajati bez kemije, mineralnih gnojiva i pesticida odgovara:

"Naravno da može, ja sam to dokazala još prije 30 i više godina. Danas je to mnogo lakše nego onda, jer sada imate razne pripravke za ekološki uzgoj - i prirodna gnojiva i sredstva za zaštitu. Jedini je problem doći do prirodnog sjemena i zato su ovakve razmjene starih sorti sjemenja, poput ove u Cerniku, bogomdane za nas male vrtlare, upravo je to ono što nam treba.

U ekološkom uzgoju najveći su problem korovi, oko njihova suzbijanja ima malo više posla ima se ne koristi herbicidi. A što se tiče prihrane, a tu čovjek može napraviti gnojnicu od koprive i gaveza, tako isto oplemenjujemo zemlju. U svakom slučaju, moramo voditi računa da imamo živo tlo, ako hoćemo proizvesti vitalnu hranu", savjetuje Zlata Nanić.

Čuvajte zdravlje i okoliš

Zadovoljna je što se o ekološkoj proizvodnji hrane u Hrvatskoj sve više govori, što se osnivaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave poroizvodnjom takvih namirnica i što taj pokret proizvodnje organske hrane postaje trend u Hrvatskoj, osobito zato što je među pobornicima sve više mladih ljudi.

"Dobro je to što mladi ljudi jako vode računa o tome što jedu. U medijima je puno napisa i emisija u kojima se promovira takav način prehrane, a posebno mi je genijalna emisija Vrtlarica koju na Hrvatskoj televiziji uređuje i vodi Kornelija Benyovsky Šoštarić. To je nešto jako dobro što ljude potiče na razmišljanje o tome što i kako uzgajati i što jesti. Jako je važno da ljudi vode računa o čuvanju vlastitog zdravlja, ali i čuvanju okoliša. Mi moramo voditi računa da nešto ostane iza nas budućim naraštajima", kaže gospođa Nanić napominjući da zdravlju pomaže i fizički rad na zemlji.

Četiri knjige za zdravije življenje

Zlata Nanić napisala je četiri priručnika za prirodnu prehranu i zdravije življenje.

"Prva knjiga koju sam napisala bila je Jela od ljekovitog bilja. Poslije sam napisala knjigu Naša tradicijska jela na zdraviji način. To je bilo proširenje te moje prve knjige u kojoj su opisane namirnice sa njihovim ljekovitim i nutritivnim svojstvima. U trećoj knjizi Prirodna zimnica su recepti za čuvanje namirnica tijekom zime u prerađevinama bez konzervansa, a u četvrtoj Kolači za zdravlje (s Mirjanom Neduhal) su slastice bez jaja, šećera, mlijeka i čokolde za ljude koji imaju zdravstvenih problema. Kratko rečeno, u ovim priručnicima nalaze se recepti koji mogu pomoći bolesnima da poboljšaju zdravlje, a zdravima da ga sačuvaju."

Priručnici za zdraviju prehranu i zdravije življenje nastali su kroz praksu u kuhinji na imanju "Zrno" i pomogli su autorici Zlati Nanić da riješi mnoge vlastite zdravstvene tegobe.

"Danas u zreloj dobi imam više energije i bolji imunitet nego u mladosti. Osim recepata koji su pogodni za poboljšanje mnogih zdravstvenih tegoba, tu su i gurmanska jela naše tradicijske prehrane, ali na zdraviji način."

Čitateljima Agrokluba gospođa Nanić nudi komplet od četiri svoje knjige za 100 kuna plus troškovi poštarine (puna cijena 340) kuna. Možete ih naručiti na www.zlatananic.com ili na mobitel broj: 091/2728-173.

Fotografije: Vjekoslav Hudolin i arhiva Zlate Nanić