Nije lako dobiti kvalitetan i zreo kompost. Na taj proces će djelovati mnogobrojni faktori, a uz pomoć sjemena zelene salate možemo odrediti njegovu zrelost.
Sve je više amaterskih baštovana koji žele da uzgajaju povrće bez primjene vještačkih đubriva i pesticida, ali se suočavaju sa problemom kvaliteta zemljišta. Većina je ili istrošena (umorna) zbog intenzivne proizvodnje ili se odlikuje malim rodnim potencijalom.
Iznošenjem biljnih ostataka iz bašte i voćnjaka, smanjuje se rodnost. Takva zemlja iz godine u godinu postaje sve siromašnija hranjivim materijama, mineralima, a kvalitet i struktura gube pozitivne karakteristike.
Priprema i upotreba komposta predstavlja jedan od načina održavanja i popravke tla u organskoj i ekološkoj proizvodnji
Na taj način vraćaju se hranjiva ponovo u tlo i pozitivno se djeluje na plodnost. Za kvalitetan kompost potrebno je da se odabere dobro mjesto, koje treba da je zaklonjeno od vjetra i da se nalazi u djelimičnoj sjeni. Na taj način će se obezbjediti dovoljno vlage za neometane procese razlaganja organske mase.
Za dobro formiranu gomilu neophodno je da prvi sloj bude drenažni. On će omogućiti oticanje suvišne vode, dobru prozračnost i obezbjediće glistama, bakterijama i drugim organizmima da se nasele u kompostnu hrpu. Za tu namjenu će poslužiti grane i grančice koje se sjeku na dužinu do 50cm. Debljina ovog sloja trebalo bi da bude maksimalno do 20cm.
Kvalitetna masa će se dobiti ukoliko koristimo baštenski i kuhinjski otpad poput svježih i osušenih biljnih ostataka, ljuski jaja, taloga od kafe, ostataka od raznih čajeva, cvijeća, ljekovitog bilja i slično. Talog od kafe svojim mirisom privlačiće kišne gliste, a odbijate puževe. Kod ostataka od čajeva i ljekovitog bilja, treba izbjegavati pelin i žalfiju jer mirisom odbijaju kišne gliste. Slama, pokošena trava koja se još nije osjemenila, korov koji smo počupali iz bašte, pepeo od drveta, suvo lišće, grane, paprat, takođe se mogu iskoristiti za pripremu komposta.
U njega nikako ne treba dodavati: ostatke pesticida, plastičnu ambalažu, staklo, metal, ostatke od južnog i egzotičnog voća (koru plodova) zbog velikog sadržaja štetnih materija. Posebno treba izbjegavati biljke sa simptomima oboljenja i napadima štetočina. Takve biljne ostatke najbolje je spaliti.
O slaganju organske materije u gomili mnogo se piše i govori, ali u samom procesu kompostiranja možemo se susresti i sa mnogobrojnim problemima. Kako bi se dobio dobar, zreo kompost potrebno je znati šta učiniti kada se primjeti neki od problema.
Najčešće se poljoprivrednici susreću sa neprijatnim mirisom kompostne mase. Razlog njegovog nastanka je velika zbijenost u gomili i nedostatak vazduha. Zbog toga je potrebno pretresti masu i ne sabijati kompostni materijal.
Nedostatak ili višak vode može se javiti tokom procesa kompostiranja. Suva gomila problem je sa kojim se najčešće suočavamo tokom visokih ljetnih temperatura. Zbog toga je potrebno da kompostište bude u djelimičnoj hladovini kako bi se masa zaštitila od direktnog zračenja Sunca. Ukoliko se primjeti da je suva, potrebno je zaliti. Kod zalijevanja treba izbjegavati hladnu vodu, direktno iz slavine.
Kada je hrpa mala može se desiti da se rubni slojevi osuše, a vlažnost da se zadržava u središnjem dijelu. Male kompostne gomile brže se hlade. U oba slučaja potrebno je dodati još organske materije.
Ukoliko se u njenom sastavu nalazi više otpada od voća, ono će svojim mirisom privući razne insekte. Kako bi to spriječili, prekriti masu slojem zemlje, zrelog komposta ili posuti je kamenim brašnom.
Najbolje je upotrebljavati zreo kompost koji je u potpunosti prošao kroz kompletan proces i gdje se sav biljni otpad razložio. Za ovu namjenu najbolje je upotrijebiti sjeme obične zelene salate. Dovoljno je uzeti manju količinu i napuniti saksiju. U tu masu posije se sjeme, zalijemo i ostavimo na sobnoj temperaturi. Kada je kompost zreo mlade biljčice niču za tri dana, a poslije deset dana dobiju se dobro razvijene biljke. Ovakav kompost dobar je za upotrebu.
U slučaju da nije dovoljno zreo, sjeme neće proklijati i neće doći do nicanja. Ukoliko i niknu mlade biljke, slabo su razvijene i bilijede boje. U tom slučaju, kompost treba ostaviti da se biljni materijal u potpunosti razloži.
Tagovi
Autorica