Šafranjika je jedna od najlepših, ali i najugroženijih biljnih vrsta u našoj zemlji. Ona raste na severu Vojvodine i u Mađarskoj, dok, na primer, u Italiji i Rumuniji postoje određeni varijeteti tog izuzetno dekorativnog cveta.
Šafranjika (Colchicum bulbocodium) je višegodišnja zeljasta biljka. Može da dostigne veličinu 8-15cm a ima krtolastu lukovicu sa kožastom tunikom i 2-3 linearno-lancetasta, gola lista, koji se pojavljuju u proleće ,tokom cvetanja, i u periodu od februara do marta. Cvetovi šafranjike su ružičasti ili ljubičasti. Veoma podseća na srodnog mrazovca, koji za razliku od nje cveta u jesen. Nizijska forma ove biljne vrste je endemit Panonske nizije, a kako prenosi Dnevnik, zaštićena je Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva.
Da bi sačuvali šafranjiku od uništenja, zaposleni u Javnom preduzeću Palić - Ludaš već treću godinu u zaštićenom području Subotička peščara prebrojavaju jedinke, da bi ustanovili njihov ukupan broj. Prema rečima Sandre Čokić zaposlene u Sektoru za zaštitu životne sredine u tom javnom preduzeću, akcija prebrojavanja šafranjike je sprovedena krajem marta. Ona napominje da je akcija završena vrlo uspešno, istakavši da je primećeno znatno povećanje broja jedinki u cvetu, kao i povećanje ukupne površine na kojoj se pojavljuje ta biljka, a raduje i podatak da je šafranjika počela da se pojavljuje i na lokacijama na kojima ranije nije rasla.
Direktorka JP Palić - Ludaš Marta Dobo smatra da je osnovni uzrok ugroženosti te biljke direktno uništavanje, to jest preoravanje staništa, koje se i 2002. godine dogodilo na velikom delu Subotičke peščare. Tadašnji pokušaj proširenja obradivih površina prouzrokovao je fragmentaciju iskonskih staništa šafranjike i doveo ju je na samu ivicu opstanka. Dobo kaže da će se ustanovljavanjem trenda populacije uskoro videti koliko brzo napreduje obnova šumostepskih staništa, kao i to da li su i koliko su efikasne mere koje se na tom području neprekidno sprovode od 2008. godine.
Iako lepi cvet šafranjike mami izletnike da ga uberu, to nije glavni razlog njene ugroženosti. Ona najviše strada zbog eutrofizacije (povećanja prirodnih ili veštačkih supstanci u vodi) i ubrzane sukcesije ekosistema, nepravilnog upravljanja staništem, uzoravanja, zbog čega i dolazi do fragmentacije staništa. Ova biljna vrsta je takođe ugrožena i nekontrolisanom ispašom stoke, ali i direktnim čupanjem jedinki.
Izvori
Tagovi
Autor