Miskantus, građevinski materijal budućnosti sa - njive

Vladimir Janković i njegovi saradnici iz udruženja UNEKOOP iz Srbije, kroz praktičan primjer dobili su rezultate uzgoja miskantusa i utvrdili koje su to njegove potrebe. Kako navode, komercijalna eksploatacija počinje nakon treće godine, a prinosi nakon pete i kreću su oko 15 t/ha.

"UNEKOOP je 2012. godine u Paraćinu na dvije lokacije zasnovao ogledno-demonstraciona polja, koja su nam pomogla da provjerimo literarna znanja o miskantusu i dokažemo mogućnost i opravdanost njegovog uzgoja na našem podneblju. Miskantus u decembru "odbacuje" lišće, koje ima ulogu malča za sprječavanje korova, ali i izvora hrane, jer se uz pomoć mikroorganizama od stelje opalog lišća formira kompost. Optimalni vijek plantaže je do 20 godina", kaže Janković.

Kako se uzgaja miskantus?

Miscanthus x Giganteus predstavlja višegodišnu C4-travu, koja zahvaljujući efikasnoj fotosintezi dostiže visinu i do tri metra. Radi se o sterilnom hibridu, što je veoma važno, jer ne postoji opasnost od njene invazivnosti. Podizanje zasada se vrši rizomima. Za podizanje jednog hektara potrebno je 12.000 rizoma. U posljednje vrijeme razvijena je tehnologija direktnim zasađivanjem sadnica, koje su proizvedene u labaratorijskim uvjetima (mikropropagacijom). Zaštita od korova važna je samo u prvoj godini, jer se u kasnijem periodu miskantus uspješno bori sa korovima. Iz jedne sadnice nakon nekoliko godina formira se busen od preko 50 stabljika. Ovo je veoma važno i sa ekonomskog i ekološkog stanovišta, jer je upotreba hemijskih sredstava svedena na minimum. Prihrana je važna samo u prvih par godina. 

Miskantus u proizvodnji betona i izolacijskih materijala

Na klimatske promjene utjecao je veliki broj štetnih faktora, koji su na žalost nastali djelovanjem čovjeka, koji je prirodne resurse uzimao zdravo za gotovo. Ekološkim osvješćivanjem postaje nam jasno da će čovječanstvo opstati jedino uz primjenu čistih tehnologija uz maksimalnu posvećenost očuvanju životne sredine i prirode, pa se iz tog razloga u svakoj sferi konstantno vrše istraživanja kojim bi se upravo ti negativni faktori eliminirali ili sveli na minimum.

Beton na bazi miskantusa karbonski je negativan iz razloga što je količina deponiranog CO2 tokom uzgoja ove trave veća od ukupne emisije CO2 emitirane za njegov uzgoj, posebno ako se zna da je ozbiljniji utrošak energije i preparata potreban samo u prvoj godini podizanja zasada. U narednih 20 godina eksploatacije potrebna je samo energija za njegovu žetvu i transport.

Na pozitivan CO2 bilans utječe činjenica da se umjesto klasičnog cementa, čija je proizvodnja značajni emiter CO2 (3. mjesto na globalnom nivou), koristi hidraulični kreč. Na osnovu preliminarnih ispitivanja utvrđeno je da se u 1m³ nisko-karbonskog betona može deponirati oko 150 kg CO2. Indirektni uticaj na redukciju plinova sa efektom staklenika (GHG) može se sagledati kroz uštede na emisije tokom transposta, ako se ima u vidu da je beton na bazi miskantusa tri puta lakši od opekarskih blokova, odnosno do osam puta od betonskih. Također, objekti zidani od blokova na bazi miskantusa zadovoljavaju potrebe u vezi sa sprječavanjem gubitka energije, pa nisu potrebni dodatni izolacioni materijali tipa polistiren ili kamena vuna, čija proizvodnja emituje značajne količine GHG.

"Biogradnjom do bolje klime"

Projekat "Biogradnjom do bolje klime" samo je jedan od pokušaja da se odgovori na činjenicu da emisije GHG u zgradarstvu predstavljaju 36% ukupnih emisija na evropskom nivou. Pored toga, zbog svog povoljnog karbonskog otiska, povoljnih karakteristika po zdravlje ljudi i zadovoljenja tzv. eco friendly principa, beton na bazi miskantusa potpuno zadovoljava zahtjeve "zelene gradnje", koja je posljednjih godina u izuzetnoj ekspanziji.

"Prvi rezultati pokazuju da miskantus ima ogroman potencijal za korištenje u ovoj gradnji. U toku su laboratorijska istraživanja u cilju osiguravanja potrebnih certifikata i početka proizvodnje nisko-karbonskog betona. Zbog prirodne izmene vlage, izostanka alergenih umjetnih materijala i izuzetnih termičkih svojstava, boravak u objektima od ovih materijala pruža mnogo veću zdravstvenu i ekološku sigurnost“, objašnjava Janković.

Inicijativa za povećanje konkurentnosti uzgojem miskantusa

"Imajući u vidu ograničenu dostupnost biomase od šumskih i poljoprivrednih ostataka, podizanje zasada brzorastućih energetskih biljaka predstavlja jedno od rješenja da se obezbede konstantni izvori biomase. Uključivanje naših poljoprivrednih gazdinstava u proizvodnju miskantusa osiguralo bi im dodatne prihode, jer se radi o proizvodnji sa sigurnim plasmanom. Indentifikujući visoke troškove za nabavku sadnog materijala (rizoma), kao jedan od osnovnih problema za povećanje površina pod miskantusom, UNEKOOP je pokrenuo inicijativu preko RG Nacionalg konventa o EU za poglavlje 11 i Mreže za ruralni razvoj da u okviru budućeg IPARD 3 jedna od mjera bude finansiranje podizanja zasada miskantusa. U prilog ove inicijative govore postojeće podsticajne mjere za ove namjene (Nizozemska, Belgija, Irska)".

Višestruka primjena miskantusa

Osim u građevinarstvu, ova biljka ima višestruku primjenu. Miskantus se prije svega koristi kao brzorastuća energetska biljka za korištenje u energetske svrhe, bilo za direktno sagorijevanje u obliku sječke, briketa i peleta, kako se najčešće i koristi kod nas, ili kao sirovina za dobivanje bio-etanola ili u reaktorima za dobijanje bioplina. Količina od 2,23 kg miskantusa sa 14% vode, odgovara ogrijevnoj vrijednosti litre lož ulja. Posljednjih godina miskantus se zbog pozitivnih zdravstvenih svojstava koristi kao prostirka u stajama za konje, ali i kao i malč u hortikulturi.