Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • ZPP
  • 15.03.2019. 12:00

Budućnost je na selu! Kako diše EU?

Ruralna područja čine 44 do 80% svake zemlje Evropske unije i čine srce Evrope, ističu u Evropskoj komisiji čiji je cilj kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku osigurati vitalnost ruralnih područja.

Foto: Bigstockphoto/luckybusiness
  • 130
  • 22
  • 1

Budućnost je na selu zvuči kao floskula, posebno na našim prostorima sa kojih mladi masovno odlaze u zapadne zemlje, trbuhom za kruhom, ostavljajući djedovinu da zarasta u korov. Pored toga, od mladih poljoprivrednika često čujemo kako im se mnogi čude jer se poljoprivreda smatra djelatnosti za niži stalež društva, u našem društvu ima loš imidž, smatra ju se neisplativom, uzaludnim i mučnim poslom. No i dalje ima onih koji se vraćaju u rodni kraj i ulažu u svoju zemlju. 

Ena Zolić: Studira u Njemačkoj, a u BiH sadi 250 sadnica lješnjaka

Često se pitam jesu li ljudi svjesni kako je puno toga što ih okružuje proizašlo iz truda i rada poljoprivrednika u širem smislu - počevši od hrane, preko odjeće i obuće od prirodnih materijala, predmeta u domaćinstvu, materijala za uređenje doma do papira u bilo kojem obliku. 

ZPP želi osigurati vitalnost ruralnih područja

U vrijeme kada nam ni 48 sati u danu ne bi bilo dovoljno da obavimo sve što bismo htjeli i trebali, često poželimo pobjeći daleko od ureda i svakodnevne žurbe - da nije ni blizu ni daleko. Oazu mira najčešće ćemo naći u kakvom je ruralnom području, na gospodarstvu koje se bavi seoskim turizmom i pruža sve ono što podsjeća na spokojne dane djetinjstva provedenih kod bake i djeda na selu. 

Svjesna je ovoga i Evropska komisija koja budućom Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) želi osigurati vitalnost ruralnih područja, ojačati njezine vrijednosne lance i lokalne proizvodne mreže, pružiti podršku mladim poljoprivrednicima i ženama u poljoprivredi, očuvati i zaštititi prirodne resurse, ali i poticati inovacije i digitalizaciju poljoprivrede. 

Kako ističu u EK, ruralna područja čine 44 do 80% svake zemlje Evropske unije i čine srce Evrope. Zato se tri od devet budućih ciljeva ZPP-a fokusiraju se na: 

  • zapošljavanje, rast, socijalno uključivanje i lokalni razvoj u ruralnim područjima, uključujući bio-ekonomiju i održivo šumarstvo,
  • privlačenje mladih poljoprivrednika i olakšavanje razvoja poslovanja u ruralnim područjima; 
  • jaču reakciju EU poljoprivrede na društvene zahtjeve vezane uz hranu i zdravlje, uključujući sigurnu i održivu hranu kao i dobrobit životinja. 

Sve ove probleme u budućnosti bi trebala riješiti Zajednička poljoprivredna politika

Novi način rada ovisno o lokalnim potrebama

Znajući da nisu sva ruralna područja ista, a ovise o geografskim osobitostima i klimatskim uvjetima pa onda i nemaju iste teritorijalne potrebe, kroz ZPP državama članicama EU planira pružiti fleksibilnost i potporu za prilagođavanje lokalnim potrebama, sa što manje administracije. U EK tvrde kako će najmanje 5% ukupnog doprinosa Evropskom poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) država članica biti rezervirano za lokalni razvoj, a u okviru programa LEADER. Još 30% ići će na mjere koje se bave specifičnim ciljevima vezanim uz okoliš. 

Mladi poljoprivrednici i razvoj ruralnog poslovanja

Evropski poljoprivredni sektor karakterizira starenje poljoprivrednog stanovništva. U 2016. godini je samo 5,1% poljoprivrednika bilo 35 godina i mlađe dok je onih starijih od 55 godina bilo čak 58%, a starijih od 65 godina 33%. Zato buduća ZPP prepoznaje važnost privlačenja mladih muškaraca i žena u ovaj sektor, odnosno olakšavanje razvoja poslovanja u ruralnim područjima. 

Što su mladi poljoprivrednici dobili reformama ZPP?

Plan je da države članice odvoje najmanje 2% godišnjeg proračuna za izravna plaćanja za mlade poljoprivrednike. U usporedbi sa današnjom ZPP koja izdvaja 70.000 eura za pružanje pomoći za mlade poljoprivrednike i početnike, maksimalna potpora iznosila bi 100.000 eura. Tu je i komplementarna potpora dohodku mladima koja će se isplaćivati godišnje, ali i Erasmus programi kao financiranje transnacionalnih edukacija. 

Društvena pitanja i održiva poljoprivredna proizvodnja

Posljednjih nekoliko godina znatno su porasla društvena očekivanja o sigurnosti i kvaliteti hrane te standardima zaštite okoliša i dobrobiti životinja. ZPP želi pomoći poljoprivrednicima u predviđanju razvoja i prilagodbi proizvodnje na temelju tržišnih signala i zahtjeva potrošača, a to se najviše odnosi na smanjenje upotrebe pesticida u biljnoj te antibiotika u animalnoj proizvodnji, odnosno sredstva će biti usmjerena onim poljoprivrednicima koji će se pridržavati tih zahtjeva. 

Također, sve je traženija organski proizvedena hrana, proizvodi s geografskim oznakama, domaći specijaliteti i inovativna hrana. ZPP će u sklopu svojih aktivnosti nastaviti podržavati i promicati takve proizvode i njihove vrijednosti, ali i pomoći poljoprivrednicima da prilagode svoju proizvodnju u skladu sa zahtjevima tržišta. Time se želi takve proizvode učiniti atraktivnijima, a kroz modernizaciju i pojednostavljenje procesa registracije te jačanjem zaštite od krivotvorenja. To znači i smanjenje administrativnih opterećenja, povećanje komercijalne vrijednosti proizvoda i pojednostavljenje marketinških i promotivnih procesa. 

Zdravlje životinja i biljaka

Kroz buduću ZPP planira se uskladiti propise i standarde EU- za rješavanje pitanja zdravlja i dobrobiti životinja te upotrebu pesticida, kako bi se spriječile zloupotrebe. Podsjetimo se samo posljednjeg takvog slučaja kada je meso bolesnih krava iz Poljske završilo na tržištu više zemalja EU. 

Uhvaćeni: Noću klali bolesne krave - meso završava na EU tržištu?

Države članice moći će osmisliti svoje strateške planove ZPP-a kako bi pomogle poljoprivrednicima u poboljšanju njihove praktične primjene pravila EU-a o dobrobiti životinja. 

Poljoprivreda i prehrambeni otpad

Buduća ZPP ne zanemaruje ni problem hrane koja završi u otpadu. Naime, godišnje se u EU baci 88 miliona tona hrane što ju godišnje košta 143 milijarde eura. Bio-ekonomija koja koristi obnovljive biološke resurse kako s kopna tako i s mora ne samo da bi proizvela hranu nego i materijale i energiju čime se prehrambeni otpad može pretvoriti u gospodarsku aktivnost. Ova inicijativa može imati značajne ekonomske, ekološke i društvene koristi te pomoći državama članicama u ispunjavanju njihovih ciljeva u pogledu klimatskih promjena. 

Kroz podršku i fleksibilnost predložene buduće Zajedničke poljoprivredne politike možemo sačuvati tradiciju i istovremeno olakšati poslovni razvoj. Možemo učiniti ruralna područja atraktivnijima za nove vještine, istovremeno podržavajući mlade i stare poljoprivrednike. Ujedno možemo ispuniti očekivanja građana, osiguravajući najviše standarde sigurnosti, kvalitete i blagostanja, poručuju u Evropskoj komisiji. 


Tagovi

ZPP Evropska komisija Mladi poljoprivrednici Seoski turizam Organska proizvodnja Izravna plaćanja


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.