Što očekuje hrvatsku poljoprivredu u 2019. godini?
Što očekuje hrvatski agrar u 2019. godini? Kada su u pitanju sredstva, za hrvatsku je poljoprivredu predviđena 13,1 milijarda kuna – proračunom Ministarstva poljoprivede osigurano je 7,7 mlrd., dok je iz EU fondova plan povući 5,4 mlrd. kuna.
Time je ministarstvo Tomislava Tolušića, piše glas.slavonije, podebljalo proračun za 2019. za 500 milijuna kuna i to u dijelu za korisnike. Za izravna plaćanja osigurano je 2,9 mlrd. kuna.
Novo: Zakon o uzgoju domaćih životinja! Cilj je udruživanje i okrupnjavanje!
Glavni cilj Ministarstva, doznaju, u ovoj godini je izgradnja hladnjača, nacionalno označavanje voća i povrća kako bi potrošač u svakom trenu mogao lako prepoznati domaće proizvode, kao i unaprjeđenje sustava navodnjavanja.
"Kroz EU fondove poticat ćemo primarnu proizvodnju te investicije u prerađivačke pogone kako bi se stvorili novi proizvodi s dodanom vrijednošću", rekli su im iz ministrova tima.
Dodatno, u pripremi je i nacionalni strateški plan i strategija poljoprivrede za novo programsko razdoblje nakon 2021. U veljači je planirana isplata prvog dijela izravnih plaćanja, a poravnanje kreće u svibnju. "U 2019. raspisat ćemo natječaje iz Programa ruralnog razvoja (PRR) od 2,3 mlrd. kuna, čime ćemo korisnicima koji nisu samo poljoprivrednici, staviti na raspolaganje 100 posto raspoloživih EU sredstava iz ovog programskog razdoblja. Natječaji će biti usmjereni na povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje te ulaganja u infrastrukturu i diversifikaciju poljoprivrednih aktivnosti", najavili su iz ministarstva za Glas Slavonije.
U tekuću godinu ušli smo i sa smanjenjem PDV-a za voće, povrće, meso, ribu i troškove prijevoza živih životinja, a s 1. siječnja na snagu su stupili i Zakon o poljoprivredi te Zakon o uzgoju domaćih životinja.
Izvori
Tagovi
Autorica
Marta Radić
prije 5 godina
Slažem se da treba ojačati , udruživanje primarni proizvođača OPG_a. Te oni moraju krenuti u stvaranje dodane vrijednosti , kroz preradu i doradu svoje proizvodnje , te plasiranje svoj proizvoda na domaće i inozemne tržište. Prerađivački sektor u RH u većini slučajeva gubi korak s konkurencijom , te nije potencijal za oslonac našim OPG_ ima. Otvoreno smo tržište i uvoz je sve veći , treba sve više izvoziti finalni proizvod , ali taj proizvod mora biti konkurentan. Drugim riječima da bi bili konkurentni , potrebno je skratiti put od polja do stola.