Buduća Zajednička poljoprivredna politika uvest će eko-sheme kojima je cilj nagraditi one koji se bave održivom praksom. One bi uključivale agroekologiju, šumarstvo i ekološku poljoprivredu, navodi Euractiv.
Biološka raznolikost i mjere zaustavljanja njenog drastičnog pada bila je glavna tema na Svjetskom summitu održanom 30. septembra 2020. godine jer situacija postaje neodrživa i vrlo loša.
Naime, poražavajući je podatak kako nijedan od 20 zacrtanih ciljeva usvojenih na posljednjoj Konvenciji o bioraznolikosti nije postignut, a samo će ih šest do kraja godine možda biti ostvareno.
Ideja o novčanom nagrađivanju poljoprivrednika (Payments for Environmental Services, PES) koji podstiče ekološku proizvodnju i zaštitu okoliša nije ništa novo. Ovakve mjere Južna Amerika sprovodi već godinama kako bi zaštitila svoje tropske šume dok se u Švicarskoj one koriste za nagrađivanje stočara koji održavaju trajne pašnjake.
Kako bi one bile rasprostranjene širom EU, buduća Zajednička poljoprivredna politika uvesti će eko-sheme kojima je cilj nagraditi one koji se bave održivom praksom. Prema izvještaju Europske komisije, one bi uključivale agroekologiju, šumarstvo i ekološku poljoprivredu, piše Euractiv.
Revizorski sud: Poticaji za bioraznolikost premali - u 10 godina EU nije napravila ništa?
No, s obzirom na to da je sprovođenje PES-a složeno, nejasno je bi li takva mjera mogla zaustaviti pad biodiverziteta, smatra Yann Laurans, direktor programa za biološku raznolikost i ekosistem na Institutu za održivi razvoj i međunarodne odnose (IDDRI).
Još jedna poteškoća s ovom vrstom plaćanja je njegova privremenost. Da bi bila učinkovita, pomoć se mora raspodijeliti tokom dužeg vremenskog razdoblja.
"Pomoć mora biti godišnja, odvojena od proizvodnje i plaćati se po hektaru. Eko-shema će morati slijediti stroga pravila", istakla je Aurélie Trouvé, ekonomista iz AgroParisTech-a.
Iako ga treba doraditi, ovaj koncept otvorio je raspravu o uslovima za ostvarenje pomoći dodijeljene ZPP-om.
Europska komisija predstavila je u maju svoju ambicioznu strategiju koja predviđa smanjenje upotrebe pesticida za 50% do 2030. godine, sadnju tri milijarde stabala, stvaranje zaštićenih područja koje obuhvataju najmanje 30% zemljišta i 30% mora u Europi i sve to sa pravno obvezujućim ciljevima obnove prirode.
Dokument iznosi desetogodišnju viziju obnavljanja i zaštite ekosistema unije sa proračunom od najmanje 20 milijardi eura godišnje.
Prema direktoru IDDRI-ovog programa za biološku raznolikost, PES nije lijek za spas već alat koji mora biti popraćen drugim mjerama.
Tagovi
Autorica