Obnova proizvodnje nakon potresa - što poljoprivrednici mogu očekivati? 

Nedugo nakon razornog potresa koji je uništio šire područje Sisačko-moslovačke županije, ministrica poljoprivrede Marija Vučković najavila je novi natječaj za potporu obnovi poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala u okviru Programa ruralnog razvoja RH, operacije 5.2.1. 

Iako je deseti natječaj za tu operaciju otvoren do 29. siječnja 2021. godine, novi je najavila u veljači, ističući da će njime procedure biti dodatno pojednostavljene i ubrzane, sve kako bi ljudima s potresom pogođenih područja pomoć stigla u što kraćem roku.

Istražili smo zašto se poljoprivrednici uopće moraju javljati na natječaj da bi dobili prijeko potreban novac za obnovu svojih uništenih gospodarstava, što s njim mogu platiti i koliko traje procedura koju administracija sada nastoji ubrzati.

Pokriva se 100% prihvatljivih troškova

Mjera 5 Programa ruralnog razvoja RH zamišljena je kao sredstvo pomoći za obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenja odgovarajućih preventivnih aktivnosti. Kada govorimo o tipu operacije 5.2.1., EU novac korisnici mogu koristiti za saniranje poljoprivrednog zemljišta, izgradnju i rekonstrukciju objekata, popravak ili nabavu strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju te nabavu domaćih životinja i sadnica višegodišnjeg bilja. 

Pokriva se 100% ukupno prihvatljivih troškova, a osnovni preduvjet je da je za određeno područje nadležno tijelo proglasilo elementarnu/prirodnu nepogodu ili katastrofalni događaj te da je šteta na poljoprivrednom gospodarstvu veća od 30%, odnosno mora biti uništeno minimalno 30% poljoprivrednog potencijala određenog gospodarstva.

Njime se smatra primjerice uništen poljoprivredni stroj, mehaničko zagađenje zemljišta, uništenje stabla (ne samo ploda kao kod osiguranja) i sl. Korisnik prilikom podnošenja zahtjeva za potporu mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika, što znači da i ako nije sada upisan može to učiniti sve dok natječaj ne bude objavljen.

Što poljoprivrednici s pogođenih područja mogu financirati kroz Mjeru 5?

Poljoprivredno zemljište koje je zahvaćeno elementarnom nepogodom ili katastrofalnim događajem, mora biti registrirano u ARKOD-u ili u Upisniku.

Nema drugog načina za dobivanje ove vrste potpore, koja se dodjeljuje natječajnom procedurom prema europskoj regulativi, kažu dobro upućeni konzultanti na ove teme. Dobra je vijest da je na raspolaganju značajan novac, kojemu je cilj osigurati održivost poljoprivredne proizvodnje i spriječiti propadanje PG-ova, koji imaju resurse oštećene prirodnom nepogodom, poput brojnih slučajeva u recentnim potresima na Baniji.

Nakon prvog natječaja samo jedan korisnik dobio novce

Imali smo i jedan, ne tako davan primjer.

Kada je u svibnju 2014. godine uslijed velikih kiša došlo do puknuća nasipa u Rajevu Selu i kod Račinovaca, sela županjske Posavine uništila je poplava. Tada je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) zbog toga u studenom iste godine raspisala prvi natječaj za dodjelu 10 milijuna kuna potpore kroz provedbu spominjane operacije 5.2.1. "Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“. Natječaj je neslavno završio sa svega jednim korisnikom sredstava u iznosu 362.506 kn, a drugi, raspisan iste godine, sa 32 korisnika kojima je dodijeljeno ukupno 1,9 milijuna kuna.

Od tada, pa do danas u Hrvatskoj su se nizale brojne nepogode: mraz, tuča, poplave, požari, zlatna žutica vinove loze, pomor pčela, kao izravna posljedica klimatskih promjena, a u 2020. i katastrofalni događaji poput potresa.

Prema podacima APPRRR-a, od 2014. do danas raspisano je ukupno 10 natječaja za obnovu poljoprivrednog potencijala. Deseti, u vrijednosti od 20 milijuna kuna, još je otvoren, a deveti koji je završio ljetos i dalje je u obradi. Kada rezimiramo, nakon prethodnih osam provedenih natječaja ugovoreno je 279 poljoprivredniih projekata u ukupnoj vrijednosti od 55,4 milijuna kuna.

Osmi natječaj, objavljen u veljači 2019. godine, raspisan je uz alokaciju od 35 milijuna kuna potencijalne potpore, iako uvijek postoji mogućnost povećanja u slučaju da je iznos sredstava prihvatljivih zahtjeva veći. 

Smanjiti papirologiju i krenuti u obnovu šteta od potresa na farmama bez novaca?

Taj je natječaj podrazumijevao dodjelu potpore za štete uzrokovane elementarnom nepogodom ili katastrofalnim događajem od početka 2014. do konca 2017. godine, kao i za štete uzrokovane elementarnom nepogodom od 1.1.2018. godine. Iako je sukcesivno obuhvatio praktički sve poljoprivrednike koji se nisu prijavili na ranije natječaje, pa čak i onaj raspisan 2017. godine za 150 milijuna kuna zbog požara u Splitsko-dalmatinskoj županiji, završio je sa svega 12 korisnika potpore u ukupnom iznosu od 2 milijuna kuna. 

Na ovaj način ne mogu nadoknaditi izgubljeni prihod 

Bez obzira na broj natječaja i prijava, pozitivnim se može ocijeniti činjenica da je onima kojima je uništen poljoprivredni potencijal uslijed elementarne nepogode ili katastrofalnom događaja uvijek dostupan natječaj za prijavu. Međutim, moraju znati da na ovaj način ne mogu nadoknaditi izgubljeni prihod zbog smanjenja ili izostanka prinosa (koji se može financirati iz Mjere 17).  Potpora koju poljoprivrednici mogu dobiti kroz operaciju 5.2.1 predviđena je i namijenjena samo obnovi narušenog poljoprivrednog potencijala na pojedinom gospodarstvu.

Tko dobije ovu potporu, sukladno obvezama koje postavlja EU, mora se tijekom sljedećih pet godina baviti poljoprivrednom proizvodnjom za koju je ostvario pravo na potporu i ostati nositeljem ili članom poljoprivrednog gospodarstva.