Odlaze li povijesna prava na plaćanja u povijest?

To što netko može legalno primati potporu na osnovu povijesne proizvodnje koju odavno nema, velika je nepravda. Neki poljoprivrednici idu toliko daleko da je zovu legalnom pljačkom. Neslužbeno doznajemo da u resornom ministarstvu razmišljaju o ukidanju tih prava kojima se čak i "stočarima bez stoke" godinama isplaćuju milijuni kuna potpore.

Povijesna prava na plaćanja, podsjećamo, uvedena su ulaskom Hrvatske u EU s ciljem da poljoprivrednici u osjetljivim sektorima proizvodnje poput mlijekarstva, tova goveda, uzgoja ovaca i koza, te duhana, zbog prelaska na drugačiji sustav potpore, ne ostanu naglo bez financijske pomoći koja im je do tada bila isplaćivana po proizvodnji.

Naime, prije pristupanja EU hrvatskim poljoprivrednicima su se isplaćivale namjenski po vrsti proizvodnje i za veći broj proizvoda po količini proizvodnje.

Prema europskim pravilima, osim održavanja zemljišta u stanju pogodnom za poljoprivrednu proizvodnju od 2013. godine isplata "poticaja" više se nije smjela uvjetovati proizvodnjom.

Zato ih više i ne zovemo poticajima, nego potporom dohotku za održivost.

Ideja je da, bez obzira na tržišne uvjete, poljoprivrednici uvijek budu u mogućnosti proizvoditi hranu i živjeti od tog neizvjesnog posla.

Gotovo 2.000 korisnika povijesnih plaćanja danas nema ni jednu kravu

Pristupanjem EU, tako se isplaćuje izravna potpora po hektaru, bez obzira rastu li na toj površini žitarice, voćke, vinova loza, ukrasno bilje ili - ništa.  

Kao temelj za tu isplatu, dodijeljena su im prava na plaćanja, po principu jedan hektar = jedno pravo na plaćanje.

To pravo iznosi 169 eura i temelj je za izračun osnovnog plaćanja, koje se isplaćuje u tri godišnje rate.

Za razliku od ratara, kojima novi sustav nije donio goleme promjene, stočari su bili u problemu, jer se njima do tada isplaćivala po litri isporučenog mlijeka, broju utovljene junadi i slično.

Da brojni ne ostanu bez potpore koja se, po europskim pravilima, daje nevezano za proizvodnju, Agencija za plaćanja im je dodijelila veću vrijednost prava na plaćanja temeljem referentne proizvodnje koju su imali 2011. godine. Kod izračuna takvih povijesnih prava i njihove vrijednosti, u obzir je djelomično uzet iznos potpore koju su tada primali.

Od 170 tisuća registriranih poljoprivrednika, danas ta prava ostvaruje 18.758 poljoprivrednika, a njih 1.919 više nema ni stoku ni proizvodnju. 

Bez obzira na to, oni i dalje primaju veću potporu od prosječne (169 eura), koja kod nekih, doduše sa stokom,  doseže gotovo 6.000 eura po hektaru.

Desetak puta veća potpora po hektaru

Ranije je postojao uvjet da zadrže barem 50 posto povijesne proizvodnje, da bi im se isplatila prava veće vrijednosti, ali on je ukinut 2015. godine, pa danas ne moraju imati ni jednu kravu u svojim štalama, a i dalje legalno primati veću potporu od ostalih.

S terena nam se javljaju poljoprivrednici čiji "susjedi primaju poticaj, a ne rade ništa“ ili pak da "imaju istu proizvodnju kao susjed, a dobivaju puno manju potporu“.

To je zato što onaj koji je bio u stočarskoj proizvodnji 2011. prima i desetak puta veću potporu po hektaru, pa je logično da njegov mlađi susjed to smatra nepravednim.

Nepravda je tim veća jer se osnovno plaćanje od iduće godine svima umanjuje za 135 milijuna kuna godišnje, obzirom da je udjel izravnih plaćanja u ukupnoj financijskoj omotnici smanjen s 43 na 38 posto.

Osim toga, umanjit će se i potpora onima koji rade na područjima s prirodnim ograničenjima i to za trećinu, što godišnje iznosi ukupno 131 milijun kuna manje.

Nagradno pitanje onda glasi zašto milijune bacamo u prazne štale, ako manjka novca za poljoprivrednu proizvodnju?

Ministarstvo razmišlja o ukidanju povijesnih prava

Možda i nije riječ o velikom novcu koji bi se "uštedio" ukidanjem tih prava, u odnosu na 2,8 milijardi kuna koje godišnje sjednu na žiro račune hrvatskih poljoprivrednika, ali stvar je principa i zdravog razuma. U novo programsko razdoblje ZPP možemo ući iz sadašnjosti, a ne iz prošlosti.

Ne sumnjamo u dobre namjere zakonodavca koji je većim povijesnim pravima pomogao poljoprivrednicima u osjetljivim sektorima proizvodnje da se prilagode europskim pravilima. Ali vrijeme prilagodbe na novi sustav je odavno prošlo, jer smo već devet godina u EU.

Osim toga, željeni rezultat je izostao jer domaće stočarstvo godinama je u silaznoj putanji, po produktivnosti i proizvodnji.

Zato mnogi smatraju nerazumljivim plan Ministarstva poljoprivrede da i u novom programskom razdoblju od 2023. nastavi s njihovom isplatom, s obrazloženjem da će nastaviti  ujednačavati vrijednost prava, te da će "sva prava na plaćanje u 2026. godini imati vrijednost od najmanje 85 posto prosječnog jediničnog iznosa za osnovno plaćanje".

Ali prosječno stanje nije stvarno stanje, pa će oni s povijesnim pravima i dalje primati puno višu potporu, jer se vrijednost prava ujednačava tako da se onima s velikim pravima uzima samo onoliko koliko onima s manjim pravima treba da bi došli do tog prosječnog iznosa. 

Tako će se i dalje događati da za primjerice 14 hektara poljoprivrednik s "običnim“ pravima (od 169 eura za hektar) dobije 18 tisuća kuna osnovnog plaćanja, a onaj s povijesnim pravima nevjerojatnih 300 tisuća kuna, za isto toliko hektara.

Dvojbe jer bi svi "pali" na 169 eura/ha

Ova je tema potaknula veliki interes poljoprivredne javnosti, a na anketno pitanje Agrokluba 70 posto čitatelja odgovorilo je da povijesna prava na plaćanja treba ukinuti.

Neslužbeno doznajemo da se o tome razmišlja  u Ministarstvu poljoprivrede, koje takvu odluku može donijeti ako hoće.

Dvojba je u tome, ukinu li ih, onda bez njih ostaju ne samo "stočari bez stoke" nego i oni koji još uvijek imaju proizvodnju, pa bi svi koji danas dobivaju između 200 i 6.000 eura osnovnog plaćanja po hektaru "pali" na 169 eura.

Tko ima najveće vrijednosti povijesnih prava na plaćanja?

Međutim, treba imati u vidu da uz osnovno plaćanje, s povijesnim pravima ili bez njih, stočari mogu dobiti i dodatnih 12 vrsta potpora. One se isplaćuju po hektaru i po uvjetnom grlu stoke, a možete ih pregledati dolje u tablici.

Hoćemo li od iduće godine u novo programsko razdoblje Zajedničke poljoprivredne politike krenuti s pravednijim politikama te svim poljoprivrednicima dodijeliti istu vrijednost prava na plaćanja, vidjet ćemo uskoro.

Vrste potpora za stočarstvo u Hrvatskoj 

* De minimis potpora – 20.000 EUR trogodišnja gornja granica po poljoprivrednom gospodarstvu

Izvor: Svjetska banka, Analiza sektora stočarstva kao podloga za izradu Nacionalnog strateškog plana RH 2021.-2027