Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Nova pravila
  • 24.02.2023. 10:10

Poljoprivrednici iz 58 općina i gradova ostat će bez dodatne potpore po hektaru

Mijenja se lista općina i gradova s prirodnim ograničenjima, pa će mnogi poljoprivrednici ostati bez dobrog dijela prihoda - pitaju se temeljem kojih kriterija.

Foto: Goran Gazdek (ilustracija)
  • 22.656
  • 1.433
  • 0

U e-savjetovanju je Pravilnik o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, koji donosi brojne promjene za poljoprivrednike koji su do sada, u okviru IAKS mjere 13, dobivali dodatnu potporu po hektaru.

Studija po kojoj su se skrojila nova pravila nedostupna je za javnost.

Smanjuje se potpora za područja s prirodnim ograničenjima - zašto i temeljem koje analize?

Prema sadašnjem pravilniku iz 2019. godine, tri su kategorije područja s ograničenjima u kojima su poljoprivrednici uz izravna plaćanja (osnovno, zeleno i preraspodjeljeno plaćanje) dobivali dodatne novce, svojevrsnu položajnu rentu.

U gorsko planinskim područjima (GPO) su dobivali 226 eura po hektaru. Oni koji rade na područjima značajnih prirodnih ograničenja (ZPO) mogli su računati na dodatnih 120 eura po hektaru, a iz područja s posebnim ograničenjima (PPO) na dodatnih 82 EUR/ha.

Nova pravila od ove godine, osim drugačijih iznosa potpore, donose i promjene na listi općina i gradova koje se razvrstava u ove tri kategorije.

Neke su jedinice lokalne samouprave potpuno izbačene s liste, neke su pale u nižu ili višu kategoriju, a neke koje nisu bile na listi sada su uvrštene.

Poljoprivrednici iz Petrinje ostaju bez potpore

Na listi onih čiji poljoprivrednici zauvijek ostaju bez dijela potpore je čak 58 općina i gradova. Među njima su Petrinja, Virovitica, Karlovac, Kutina, Daruvar, Pakrac, Garešnica, Zaprešić, Zlatar, Novi Marof, Okučani, Štitar, Rešetari, Voćin... Poljoprivrednici iz ovih krajeva ostaju bez 120 eura po hektaru godišnje.

U nižu kategoriju potpora (PPO umjesto ZPO) prebačeno je 46 općina i gradova. Manje novca tako će dobivati poljoprivrednici iz, primjerice, Benkovca, Obrovca, Promine, Imotskog, Solina, Sukošana, Šolte, Buzeta, Dugopolja, Konavle, Slunja te čak 11 općina u Istri.

Ova je novost na noge podigla Slunjane koji su ostavili opširne komentare na e-savjetovanju novog pravilnika. Još 2019. godine Slunj je izbačen s liste gorsko planinskih područja, a sada i iz ZPO-a. Zašto, pitaju se tamošnji poljoprivrednici, kada je situacija gora nego prije.

Analize tla koje tamo rade unatrag nekoliko godina pokazuju vrlo veliku kiselost te osiromašenost tla fosforom i kalijem, napisala je Mihaela Turkalj. Rijeke ispiru zemlju iz dubljih krških slojeva i plodna zemlja nestaje, što predstavlja ozbiljno ograničenje za proizvodnju na ovom području, tvrde tamošnji poljoprivrednici.

Ostaju bez dodatne potpore: Po kojem ključu su mijenjana područja s ograničenjima?

"Poljoprivreda na Kordunu mogla bi se svrstati u avanturističke sportove. Ja sam prije 15 godina doselio iz Zagreba u Gornje Primišlje, kupio preko 200 ha zarasle zemlje i unajmio još cca 100ha... Umalo sam poginuo prilikom čišćenja šikara šumskim malčerom,“ komentirao je Damir Sorić i upozorio "ako to nije dovoljno da Slunj ostavite u ZPO ozbiljno ću se početi baviti preispitivanjem svog rada u Hrvatskoj, pa neka vam se 'inženjeri' iz Afganistana bave poljoprivredom“.

Kako susjedne općine mogu biti u različitim kategorijama?

Iz Općine Sopje u Virovitičko-podravskoj županiji smatraju neopravdanim što su ih opet izostavili s liste, a dvije susjedne, Slatinu i Čađavicu nisu, iako su u pitanju i ista agro-pedološka područja.

Općina Sopje nije na listi, susjedna Čađavica je (Foto: M. Celing Celić)

Nije im jasno zašto, s obzirom da Sopje ima identični tip tala kao i općina Čađavica, uz rijeku Dravu, tvrde oni. To su lagana, plitka, pjeskovita i aluvijalna tla koja danas zbog posljedica klimatskih promjena imaju najveća ograničenja - u glavnom ljetnom djelu vegetacije limitirana su vodom, suha i pretopla, a prinosi trostruko niži od prosječnih.

"Ponavlja se povijesna greška. Copy-paste bez da se itko zapita, osim poljoprivrednika ove općine, zbog čega nisu ravnopravni sa svojim susjedima koji će sljedećih nekoliko godina ponovo povlačiti više sredstava - a da razlike koje određuju kriteriji gotovo ne postoje“, komentirali su iz Općine Sopje te zaključili kako "ispada da naši poljoprivrednici krivo rade, dakle bolje je tla ne dirati i ostaviti da još više propadaju“.

S druge strane "medalje" u višu kategoriju potpora (ZPO umjesto PPO) ušle su 23 općine, mahom otoci poput Krka, Mljeta, Visa i otočni gradovi Jelsa, Bol, Smokvica, Kali, Tkon, Vrbnik. Veće potpore po hektaru mogu očekivati i poljoprivrednici iz Trilja, Dugog Rata, Kule Norinske, Primoštena, Slivnog, Fažane i drugih.

Tko će najbolje proći?

Najbolje će proći oni iz općina i gradova koje do sada uopće nisu bile na listi područja s ograničenjima, a uskočile su odmah u drugu kategoriju. Dodatnih 130 eura po hektaru godišnje ubuduće će dobivati poljoprivrednici iz 36 općina i gradova.

Među njima su: Antunovac, Andrijaševci, Magadenovac, Našice, Marijanci, Bošnjaci, Babina Greda, Orahovica, Zdenci, Rovišće, Jastrebarsko, Farkaševac, Brckovljani, Stupnik i drugi.

Nova će podjela sigurno zavaditi one u ovoj turbulentnoj godini uvođenja nove Zajedničke poljoprivredne politike, osobito ako u kriterijima po kojoj je neka općina ušla u neku kategoriju - nema jasnog utemeljenja.

"Voljela bih čuti ime tog stručnjaka koji je potpisao studiju po kojoj su tri susjedne općine u različitim kategorijama. Nama, običnim smrtnicima, ta studija nije dostupna. Koja su to biofizička ograničenja koja su se smanjila u Krnjaku, ostala ista u Vojniću, a nestala u Dvoru na Uni?“, komentirala je konzultantica Ljubica Šolić smatrajući nepravednim da poljoprivrednici s ovih područja izgube i do 50 posto potpore, ali i bodove na budućim natječajima.

Pljušte reakcije na novi Pravilnik o provedbi izravne potpore i IAKS mjera - svi su na gubitku?

Ona kaže da nije moguće da se u četiri godine dogodila takva promjena biofizičkih ograničenja u kojoj susjedne općine imaju takva odstupanja.

Novi pravilnik ocjenjuje i formalno upitnim, jer u članku 1. se izvan snage stavlja Uredba EU 1305/2013 po kojoj se do sada provodila mjera 13, a u članku 2. se određuju granične vrijednosti prema toj istoj uredbi koju su stavili izvan snage.

E-savjetovanje za novi pravilnik s listom općina i gradova otvoreno je samo 12 dana, traje do 27. veljače, a možete ga pročitati ovdje, a važeći pravilnik ovdje.

Studija na koju se poziva Ministarstvo poljoprivrede u prijedlogu novog pravilnika nije javno objavljena, iako je sufinancirana iz Programa ruralnog razvoja RH. Na službenim stranicama EU objavljen je samo dokument - javno nadmetanje za uslugu izrade studije izvodljivosti u veljači 2018. godine s procjenjenom vrijednošću od pet milijuna kuna. 

Savjetovanje možete pročitati i u dokumentu ispod teksta. 


Dokumenti


Tagovi

Područja s ograničenjima Teži uvjeti gospodarenja Mjera 13 Novi ZPP Ljubica Šolić Damir Sorić Općina Sopje Grad Slunj Mihaela Turkalj Ministarstvo poljoprivrede


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]