Potpore najviše porasle Todoriću, Osatina gubi

U Poljoprivrednoj komori za evidentne nepravilnosti i nezadovoljstvo seljaka krive bivšeg ministra Tihomira Jakovinu - piše Božica Babić za poslovni.hr.

Tvrtka Belje za proizvodnju ostvarenu u 2015. na svojim farmama dobila je 100,6 milijuna kuna poljoprivrednih potpora, što je 24,7 milijuna kuna više od iznosa isplaćenog temeljem prava za 2014. dok je istodobno Osatina grupa za 2014. dobila 9,8 milijuna kuna, a za 2015. tek 2,8 milijuna kuna, otkrivaju liste korisnika i isplaćenih potpora objavljene na portalu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Kriv je Jakovina?

Isplate koje su temeljem stečenih prava ostvarili Belje i Osatina grupa zapravo su ilustracija rezultata koji je u hrvatski agrar donio novi model poljoprivrednih potpora vezan uz program zajedničke poljoprivredne politike Europske unije za razdoblje 2015.-2020. uzrokujući brojne prijepore između poljoprivrednika i Ministarstva poljoprivrede iako je još aktualni ministar Davor Romić za 2015. izborio 3,4 milijardi kuna (EU+RH proračun), što je 253,8 milijuna kuna više od iznosa potpora isplaćenih u 2014.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić za Poslovni dnevnik je izjavio kako je glavni krivac za evidentne nepravilnosti i nezadovoljstvo poljoprivrednika zapravo bivši ministar Tihomir Jakovina u čijem je mandatu usvojen sporni model.

Brlošić: Potrebna žurna izmjena modela

Brlošić je ustvrdio da su lani "diljem Hrvatske registrirane brojne tvrtke i OPG-i, kupovali se i dobivali u zakup državni hektari po vrlo čudnim kriterijima, a usto mnogi vlasnici tih novih tvrtki i OPG-a kao i zakupci državnog zemljišta zaposlenici su ministarstava i agencija te političari." Vodstvo Komore stoga od resornog ministra traži žurnu izmjenu modela kako se u isplatama za 2016. ne bi reprizirala situacija iz 2015.

Ujednačavanje vrijednosti prava na plaćanja

Sve članice imale su mogućnost, unutar zadanih okvira, samostalno kreirati omjere potpora pojedinim sektorima sukladno svojim specifičnim proizvodnjama, kao i mogućnost odabira modela pravičnije raspodjele potpora između korisnika s višom i nižom vrijednosti prava na plaćanja u odnosu na prosječnu nacionalnu vrijednost koja u slučaju Hrvatske iznosi 169 eura po hektaru, pojašnjavaju u Romićevom kabinetu te ističu kako je jedan od temeljnih ciljeva reforme izravnih plaćanja u okviru zajedničke poljoprivredne politike EU ujednačavanje vrijednosti prava na plaćanja do 2019.

Cilj je smanjiti velike razlike

Stoga je, navode, za razdoblje 2015.-2019. uvedena obvezna primjena konvergencije. Konkretno to znači da se korisnicima čija je početna vrijednost prava (potpora) viša od nacionalnog prosjeka (169 eu/ha) stvarna vrijednost prava postupno se smanjuje do 2019. dok se svima čija je početna vrijednost manja postupno povećava.

Cilj je, iznose, da se do 2019. značajno smanje velike razlike među vrijednostima prava. Popis 100 poljoprivrednih gospodarstava s isplaćenim najvećim iznosima potpora za 2015./2014. međutim, otkriva značajne razlike, velike pluseve, ali ili minuse u visini potpora, što je ovim potonjim gospodarstvima definitivno u 2016. uzrokovalo probleme u poslovanju budući da nisu očekivali takvo drastično rezanje potpora.

Sporni model u primjeni do 2017.

Analiza koju je nakon isplate izradila Agencija po nalogu ministra Romića tek statistički otkriva da je od 99.210 korisnika potpora u 2015. veće iznose dobilo njih 53.109 te da je toj skupini isplaćeno 51% od ukupna iznosa potpora. Manje potpore dobilo je 34.205 gospodarstava i na njih otpada 45% omotnice, dok je istovjetan iznos za dvije minule godine dobilo 11.096 gospodarstava što čini tek 4% omotnice.

No, u spomenutoj analizi stoje i dva podatka, na koje je zapravo upozorio i Brlošić, a to je da je tijekom 2015. registrirano i u raspodjelu potpora uključeno 10.348 novih poljoprivrednih gospodarstava te da je u sustav izravnih plaćanja lani uključeno i 124.568 novih hektara poljoprivrednog zemljišta.

Sporni model isplate potpora nažalost, bit će primijenjen i za 2016. unatoč traženju Komore da se odmah pristupi njegovoj korekciji. Naime, iz Romićeva kabineta 26. srpnja u Bruxelles je poslan zahtjev za izmjenom modela no, u tom dokumentu stoji da bi, uz uvjet da Europska komisija odobri zahtjev, izmijenjeni model u primjeni bio tek od 2017.

Cilj je ujednačiti prava na potpore

Cilj modela usvojenog u RH je da se prava poljoprivrednih gospodarstava, čija je početna vrijednost veća od 169 eu/ha, kroz pet godina postupno smanjuju više od prava čija je početna vrijednost ispod nacionalnog prosjeka. Međutim, ne postoji jedinstvena stopa smanjenja vrijednosti već se u programu iznosi da "niti jedno pravo u 2019. neće imati vrijednost manju od 60% prosječne nacionalne vrijednosti, što trenutno iznosi 101 eu/ha.

U programu je naveden i ilustrativni izračun po kojemu je poljoprivrednik s prijavljenih 100 hektara u 2014. stekao pravo na potpore od 1,23 milijuna kuna dok mu po modelu koji vrijedi za 2015. pripada tek 373.027 kuna s obzirom da se našao u skupini gospodarstava na koju je primijenjena "padajuća konvergencija."

Na listi dobitnika i Gorup

Među korisnicima poljoprivrednih potpora je i Hrvatska gospodarska komora kojoj je za 2014. isplaćeno 1,77 milijuna kuna, a za 2015. potpore su pale na 790 tisuća kuna. Premda se zagorskom poduzetniku Božidaru Gorupu u veljači 2015. zameo svaki trag njegovoj tvrtki Gorup stočarstvo za prošlu je godinu isplaćeno 2,82 milijuna kuna potpore.

Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL