Povećane potpore ne daju učinka, mliječnom govedarstvu prednost kod dodjele zemlje?

Hrvatska iz EU fonda za oporavak i otpornost uslijed krize izazvane pandemijom Covid-19 dobiva više od ostalih zemalja članica Unije, ali to je ozbiljan posao jer se sredstva (od 6,3 milijarde eura za poljoprivredu je predviđeno 988 milijuna kuna, op.a.) ne daju bjanko već se prate reforme i dobiva avans za njihovo provođenje", kazala je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir na 20. sjednici posvećenoj informaciji o sažetku opširnog Nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., koji broji čak 700 stranica, a manjim dijelom sadrži planirane reforme u poljoprivredi, ribarstvu i vodnom gospodarstvu.

Vertikalni pristup poljoprivredi u jačanju lanca hrane

Predstavljajući sažetak dokumenta, uvodno je ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala da su čelnici EU postignuli dogovor o višegodišnjem financijskom paketu za ubrzani opravak gospodarstva, a da je Hrvatska dobila značajna sredstva, po kojima je na prvom ili drugom mjestu, s obzom na veličinu gospodarstva, odnosno veličinu države i broj stanovnika. Dodala je da ovo nisu sva planirana sredstva za hrvatsku poljoprivredu, a odnose se na ukupno šest komponenti ubrzanog jačanja gospodarstva, na koje se odnosi ukupno 54 posto planiranih bespovratnih sredstava, što je u novcu 26,2 mlijardi kuna.

"Šesta komponenta, odnosno inicijativa odnosi se na otklanjanje posljedica potresa na koju se odnosi 12 posto sredstava, što je u novcu 5,9 milijardi kuna",  kazala je Vučković.

Prema njezinim riječima, peta se najviše odnosi na poljoprivredu u vidu jačanja lanca opskrbe hranom. Drugim riječima, to znači da će se poljoprivreda promatrati ubuduće vertikalno, polazeći od produktivnog korištenja resursa, istaknula je ministrica.

Kako se čulo, Hrvatska se odlučila za četiri podkomponente u sektoru poljoprivrede u dijelu reforme i investicije. Prva je jačanje sektora voća i povrća, druga je reforma poljoprivrednog zemljišta u vidu komasacije, koja nije valjano započeta, kaže, već 30 godina, treća je digitalna transformacija poljoprivrede, a zadnja se odnosi na doniranje hrane. Ministrica je napomenula da je dio projekata već započet, a kad je riječ o više puta spominjanoj komasaciji, slijede uspostava pilot projekata na nizu polja, kao što su Imotsko i Drniško u Dalmaciji. Zakon o komasaciji iz 2015. godine je "teško provodiv", ali bez nje nema opstanka stanovništa na ruralnim područjima, kazala je Vučković.

Broj proizvođačih organizacija povećan na 20  

Istaknula je i da od skoro milijardu kuna za hrvatsku poljoprivredu, a njima valja dodati i 200 milijuna eura za ruralni razvoj, najveći dio u iznosu od 610 milijuna kuna se odnosi na logističke centre za voće i povrće, kojih bi se u četiri godine trebalo izgraditi sedam do osam od planiranih čak 20 te ih povezati kroz proizvođačke organizacije (PO) i sustav dobrovoljnog označavanja putem znaka Dokazana kvaliteta s kojim su prvi krenuli proizvođači jabuka iz Hrvatske voćarske zajednice. To drži važnim zbog afere s lažnim deklariranjem uvezenih jabuka. 

Osim toga, drži da treba pojačati i rad proizvođačkih organizacija (PO), čiji je broj povećan sa tri na 20, jer bez toga ni investicije neće dati očekivane rezultate. Kao pozitivan primjer istaknula je proizvođače krumpira, koji sad imaju tri PO-a, a kao negativan mlijeko i mliječno govedarstvo, jer su oni ozbiljan problem hrvatske poljoprivrede. Naime, ni povećanje potpora sa 13 iz 2013. godine na 20 posto ne daje učinka, iako je prvi put u sedam godina zaustavljen pad proizvodnje mlijeka, istaknula je ministrica navodeći da će se ovom sektoru u izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu dati velika prednost. 

Hoće li OPG-ovi ostati "kratkih rukava"?

U raspravi je vanjski član Odbora Mijo Latin upozorio da kad god se poljoprivreda financirala kroz gospodarstvo, da su onda mali OPG-ovi ostali "kratkih rukava", a to bi se sada moglo ponoviti, posebno na potresom pogođenim područjima. On je predložio da se i seljake, koji ne zazivaju komasaciju, nešto pita po tome pitanju, jer se boji da bi veliki, koji su za vrijeme bivšeg ministra Jakovine dobili zemlju, sad je mogli okrupniti iz EU sredstava.    

S druge strane, član Odbora Josip Đakić upozorio je da se zbog zaštitara prirode, koji koče gospodarski razvoj, čuvajući zaštićena Natura područja, u pet godina na uvoz šljunka i pijeska iz BiH i Srbije potrošilo pet milijardi kuna. Dodao je da Zakon o vodama, koji je sad u izmjenama i dopunama te studija utjecaja na okoliš, jedan drugoga, negiraju.

Član Odbora Vilim Matula kazao je da bi silne milijarde kuna i povoljni krediti, ako se podjele podobnima odnosno "novom ruralnom plemstvu", zbog, kako kaže, njihove 'iznimne uspješnosti' mogli dovesti do novog vala iseljavanja, jer mladi ljudi to više ne mogu trpjeti.

Iduća sjednica o štetama od divljači u poljoprivredi 

Korak dalje otišla je potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac, koja drži da bi strateške dokumente, kao što je ovaj, trebalo široj javnosti odnosno poljoprivrednicima, predstaviti ranije, jer ovako odluke donosimo, a da se njih 'ništa ne pita'. Uz to, drži da bi s obzirom na tešku situaciju u stočarstvu, posebno u mljekarstvu gdje pada broj OPG-ova, trebalo izdvojiti više sredstva za osjetljive sektore u poljoprivredi.  

Odgovarajući na brojne upite, ministrica je kazala da se mjere pomoći poljoprivrednicima u krizi uslijed pandemije Covida-19, ne odnose na velike, iako tu učestalu podjelu i više puta spominjanu na velike i male drži pogrešnom, ali i da su u kriterije za njezino dobivanje uvrstili prihod umjesto priljeva sredstava.

Petir je, između ostalog, napomenula da je nužno smanjiti administrativni teret u poljoprivredi, odnosno dostavu niza dokumenata po principu "samo jednom". Za idući tjedan je najavila sjednicu Odbora posvećenu štetama od divljači na poljoprivrednim površinama.