Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Birokracija
  • 11.12.2020. 10:30
  • Zadarska, Tinj

Slučaj Ante Peraića: Dobio 100.000 eura, a ne daju mu da kupi 2 hektara zemlje?!

Ishodio sam sve moguće papire i dozvole. Ali, izostala je suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, danas gospodarstva, kaže Ante Peraić, mladi poljoprivrednik iz Ravnih kotara koji već 22 mjeseca pokušava kupiti 2 hektara zemlje za koje je kroz Program ruralnog razvoja dobio i potporu od 100.000 eura.

Foto: Marin Mitrović
  • 10.672
  • 2.419
  • 1

Sve je, kažu, moguće osim drvenog šporeta i visećeg aeredroma. Pa i da za isto djelo budeš nagrađen i kažnjen, a kako to izgleda na vlastitoj koži osjeća Ante Peraić (35), mladi poljoprivrednik iz Tinja u Ravnim kotarima.

On i njegov OPG, zajedno s još 20-ak, kandidiran je za titulu “Zlata vrijedan”, projekti su mu dobili sredstva iz Programa ruralnog razvoja, ali od države ne može dobiti 2 hektara zemlje, bez kojih ne može realizirati projekte vrijedne 100.000 eura.

“Osjećam se poput Sizifa. Kao da radim uzaludan posao”, kaže Ante.

Bitka za dva hektara

Kad je nakon puno truda i muke pomislio da će sebi i svojoj obitelji osigurati egzistenciju u rodnom selu Tinju, ispostavilo se da ne može dobiti dva hektara državne zemlje, zapravo krškog pašnjaka zaraslog u šikaru. “Ne da ne mogu dobiti nego ne daju mi da kupim, govori Ante. Situacija je, blago rečeno, apsurdna jer su ta dva hektara sastavni dio projekata s kojima se natjecao za sredstva iz Programa ruralnog razvoja.

Sporna parcela iz ekološke mreže zarasla u šikaru čeka rješenje 

Projekti su prihvaćeni, odobrena su mu i bespovratna sredstva, ali spomenutu zemlju, bez koje ih ne može realizirati nije uspio dobiti. “Ne dobiti nego kupiti”, ispravlja me Ante. Za ta dva hektara bori se već dvije godine. Zasad bez uspjeha, ali neće, kaže, odustati “po cijenu života”. 

Povratak iz progonstva

Njegova je životna priča teška, slična većini njegovih vršnjaka koji su djetnjstvo proveli u ratom zahvaćenim područjima, a opet posebna. Jer, kad je rat završio on je odmah iz Biograda, gdje je obitelj bila zbrinuta, krenuo s bakom Terezom u Tinj. “Srce me vuklo da se vratim kući”, kaže. Imao je tada 10 godina, a kad je došao u selo imao je što i vidjeti. Od Peraićevih dvora nakon rata ostala je samo jedna prostorija i zahod.

“Ipak, baka i ja smo Božić te 1995. dočekali na svome. Ostali u Tinju", prisjeća se Ante. Svakodnevno su iz Biograda dolazili i ostali članovi obitelji, sestre Ivana i Marija sa majkom Mirjanom i ocem Tadijom, koji je tijekom rata bio branitelj. Ranjen u ratu, ali braniteljsku mirovinu nema. Niti je tražio.

Po povratku je trebalo sve početi iznova, obnoviti kuću, obrađivati zemlju. Ante je u, međuvremenu, završio srednju Poljoprivrednu školu, studirao ekonomiju i radio u jednoj zadarskoj firmi, ali se ubrzo potpuno posvetio radu na zemlji, zajedno sa ostalim članovima obitelji i svojom suprugom Ivanom s kojom ima kćerkicu, a ovih dana čekaju i prinovu.

Odobrena sredstva iz Programa ruralnog razvoja

Prije tri godine je od oca Tadije preuzeo OPG, u sastavu kojeg je 6 hektara zemlje. Na tri je 200 stupi maslina i 1.000 grmova aronije, a na ostala tri različite povrtlarske kulture. “Evo, upravo smo u vađenju mrkve i čupanju selena s korijenom, poriluka i drugog turnusa kapule”, kaže Ante i dodaje kako u Tinjskom polju sve uspijeva, pogotovo ako se gnoji stajskim gnojivom, a oni ga imaju jer posjeduju i stado ovaca.

OPG Peraić ima i 800 trsova vinove loze. Vino i rakije, likeri od aronije i maslina mogu se kušati u novouređenoj konobi, u planu je razvoj seoskog turizma, spajanje turizma i poljoprivrede.

Ovih dana Ante je vadio mrkvu i slao dopune, obrazloženja..

Svjestan potrebe za dodatnim ulaganjem kako bi povećao konkurentnost svog gospodarstva i osigurao obitelji egzistenciju, Ante se 2018. godine javlja na natječaje u sklopu Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020., i to na podmjeru 6.1. za mlade poljoprivrednike (50.000 eura) i podmjeru 6.2. za razvoj nepoljoprivredne djelatnosti (50.000 eura).

U veljači 2019. dobiva Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava (ukupno u protuvrijednosti 100.000 eura) za svoje projekte koje mora završiti u roku 3 godine, dakle do veljače 2022. Na dva hektara planirao je posaditi bajame u ekološkom uzgoju, ali zemlju do danas, nakon 22 mjeseca utrke s vremenom i birokracijom nije uspio dobiti.

Ishodio sam sve moguće papire i dozvole. Ali, izostala je suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, danas Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Kao da sam na ta dva hektara htio podići nuklearku, a ne bajame”, ogorčeno komentira Ante.

Odbijenica iz Ministarstva gospodarstva

Odbijenica spomenutog ministarstva obrazložena je kao da je katastarska čestica 502/98 k.o. Tinj, dakle dva hektara koje je zatražio Peraić ,“stanište pogodno za pojedine ciljne vrste područja ekološke mreže te pojedine ugrožene i rijetke travnjačke stanišne tipove“.

Spašavajući što se spasiti dade Peraić je u međuvremenu uz pomoć danas nažalost pokojnog agronoma Željka Katuše, uspio “sporno” zemljište dobiti od  državne Agencije za poljoprivredno zemljište, ali samo privremeno, na rok od pet godina za što godišnje plaća 524 kune naknade. “Plaćam, ali zemljište mogu koristiti samo kao miran posjed. Dakle, ne mogu ga privesti kulturi”, pojašnjava Peraić. Sadnice bajama koje je nabavio prije dvije godine u međuvremu su propale.

Na OPG-u Peraić je i 200 stabala maslina

Šansu da dođe do zemlje je naslutio sredinom ove godine kada je Grad Benkovac donio prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemjištem u vlasništvu države za svoje područje u kojem se nalaze i 2 ha iz Antinog programa. Prijedlog su poslali Ministarstvu poljoprivrede, ali nije prošlo.

Odgovor iz Ministarstva poljoprivrede

Iz ministarstva su odgovorili da program nije u potpunosti u skladu sa važećim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

“Utvrđeno je da katastarska čestica 502/98, k.o. Tinj, prema očitovanju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja predstavlja stanište pogodno za pojedine ciljne vrste područja ekološke mreže i održivog razvoja HR2001361 I HR1000024 Ravni kotari, te pojedine ugrožene i rijetke travnjačke stanišne tipove, te kao takva ne može biti predviđena za prodaju već samo za zakup”, navodi se u dopisu koje potpisuje pomoćnik ministrice Marije Vučković izvanredni prof. dr. sc. Krunoslav Karalić.

"Znači li to da Zlata vrijedan, kako je od istog ministarstva tituliran OPG Ante Peraić postaje gotovo nevrijedan? Ako se projekt ne može nastaviti, aktivnosti se ne mogu ispuniti. Kazna je raskid Ugovora i povrat sredstava", mogući je scenarij koji je komentirala Ivana Dević zamjenica ravnatelja Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije.

Ante uvršten u katalog 'Zlata vrijednih' OPG-ova Hrvatske 

“Logično je upitati kako te iste rijetke vrste znaju tko je vlasnik zemljišta i kako vlasništvo utječe na njihovo stanište?”, kaže Dević.

Valjda je bitno, dodaje, kako se gospodari s tim prostorom od iznimne važnosti za održavanje staništa ugroženih vrsta. A svaki javni natječaj koji se raspisuje temeljem Programa raspolaganja poljoprivrednim površinama zahtijeva da se priloži Gospodarski program koji između općih podataka sadrži i opis planirane investicije, naznaku o kojoj poljoprivrednoj proizvodnji je riječ te posebno naznaku ukoliko se radi o ekološkoj proizvodnji. Štoviše, ministar propisuje obrazac za Gospodarski program, komentira zamjenica ravnatelja.

Jedna rečenica zaustavlja projekt vrijedan 100. 000 eura

Čovjek se, dodaje ona, mora zapitati kako je moguće da pored tolikih suglasnosti, mišljenja, usvajanja, odobrenja, zakona, pravilnika, uredbi i regulativa nije moguće pronaći kontrolni mehanizam koji će mladom čovjeku omogućiti život i rad na selu u poljoprivredi, a pri tome ne ugroziti pojedinačna rijetka staništa?

Štoviše, u ovom konkretnom slučaju se radi i o investiciji u ekološkoj proizvodnji na 2 hektara.

"Kako je moguće da jedna rečenica u kojoj piše kako se radi "o staništu pogodnom za pojedine ciljne vrste područja ekološke mreže te pojedine ugrožene i rijetke travnjačke stanišne tipove“ tako lako može sve zaustaviti? A i samo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na svojim stranicama navodi: "Natura 2000 često se poistovjećuje sa zaštićenim područjima u kojima su ljudske djelatnosti značajno ograničene ili čak isključene radi očuvanja biološke raznolikosti", zaključuje Ivana Dević.

Dva ha u odnosu na 96 hektara ekološke mreže

Svoje mišljenje o ovom “slučaju” imaju i u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove. Nakon što im se obratio da zemljište o kojemu je riječ namjerava prenamijeniti i na njemu posaditi vinograd, uslijedio je odgovor: “Zahvat prenamjene zemljišta - čestica ID ARKOD 3317232, nositelja zahvata Ante Paraića iz Tinja neće imati značajan utjecaj na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže”, mišljenje je Josipa Matića, pomoćnika pročelnika spomenutog Upravnog odjela.

Matić u obrazloženju još dodaje da se radi u 2 ha u odnosu na ukupnu površinu ekološke mreže Ravni kotari koja iznosi ukupno 96,626 hektara.

Neiskorišteni milijuni hektara poljoprivrednog zemljišta i krških pašnjaka

“Ne znam kako će sve ovo završiti. Umoran sam od slanja dopisa, poziva, nadopuna, izmjena… Ali, neću odustati”, kaže uporni Ante.

Prošla su 22 mjeseca u kojima se nije puno pomakao u rješavanju problema, ali ima još 14 mjeseci vremena za koje se nada kako će riješiti problem koji zapravo nije trebao niti postati problem već tek jedan od niza razloga zašto je njegova investicija u ekološkoj proizvodnji odobrena za financiranje iz Programa ruralnog razvoja.

Umoran sam od slanja dopisa, poziva, nadopuna, izmjena… Ali, neću odustati, kaže 

Ali, eto, unatoč više od milijun hektara neobrađenog zemljišta u RH i 1,6 milijuna ha krških pašnjaka na kojima pase sve manje stoke, Peraić (kao i drugi mladi poljoprivrednici koji žele raditi) ne može kupiti dva hektara državne zemlje za koju je, da apsurd bude veći, dobio novce od države odnosno iz Programa ruralnog razvoja RH.

Zlata vrijedan u stvarnosti - bezvrijedan?

Inače, ovih dana zatražili su iz resornog ministarstva od Peraića suglasnost da njegovu priču mogu objaviti u Katalogu “Zlata vrijedan” - godišnja nagrada za najbolji OPG 2020. kroz koji Ministarstvo poljoprivrede, kako ističu u predgovoru Kataloga, želi utjecati na percepciju i rad u poljoprivredi osobito mladih kao poticaj ostalima. Piše i da će im nastaviti posvećivati potrebnu pažnju i stvarati preduvjete da budu još uspješniji jer hrvatska poljoprivreda, a time i obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao njezini stupovi, strateški su prioritet ove Vlade.

Tako život na selu i u poljoprivredi iznova pokazuje da je na papiru zlata vrijedan, a u stvarnosti, kako reče Ivana Dević - gotovo nevrijedan!


Fotoprilog


Tagovi

Opg Ante Peraić Program ruralnog razvoja 100.000 eura Odbijenica Ministarstvo gospodarstva Ekološka mreža Ravnih kotara Ivana Dević Natura 2000 Zlata vrijedan


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]