Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • IAKS mjere
  • 04.06.2021. 15:30

Zaštitite li leptira ili kosca možete dobiti 326 odnosno 244 eura po hektaru

U tijeku je podnošenje jedinstvenih zahtjeva poljoprivrednika za izravne potpore i IAKS mjere među kojima je i tip operacije 10.1.4 "Pilot mjera za zaštitu kosca" i 10.1.5 "Pilot mjera za zaštitu leptira".

Foto: Depositphotos/laszlo111
  • 3.442
  • 391
  • 1

Imate li livadu koju ne kosite, a na kojoj obitava kosac ili pak leptir, javite se Ministarstvu poljoprivrede.

Naime, u tijeku je podnošenje jedinstvenih zahtjeva poljoprivrednika za izravne potpore i IAKS mjere među kojima je i tip operacije 10.1.4 "Pilot mjera za zaštitu kosca (Crex crex)" i 10.1.5 "Pilot mjera za zaštitu leptira", a kojeg možete poslati do 18. lipnja, odnosno za zakašnjele zahtjeve do 13. srpnja.

Tako svaki poljoprivrednik koji odluči pripaziti na okoliš može zaraditi dodatni novac, 244 eura po hektaru za kosca ili 326 €/ha za leptire, a ne radeći nikakav dodatni fizički posao.

Za početak, bitno je napomenuti, obje operacije provode se na staništima koje nastanjuju ugroženi leptiri, a nalaze se na području ekološke mreže Natura 2000, a minimalno 30 posto površine travnjaka mora biti na području ekološke mreže.

Pilot mjera za zaštitu kosca

Što se tiče kosca, u Hrvatskoj je on strogo zaštićen, a procjenjuje se da je prisutno 500 do 1.100 mužjaka ove vrste. Rasprostranjen je na vlažnim travnjacima diljem Hrvatske, a budući da je ptica koja se gnijezdi na tlu travnjaka, zbog ranije košnje uništavaju se gnijezda s jajima.

Također, problem posljednjih nekoliko desetljeća je taj što se mnogo vlažnih travnjaka isušuje ili pretvara u oranice, a veliki broj livada kosi rano zbog proizvodnje silaže.

Kako bi se zaštitila ova rijetka ptica te kako bi područja gdje obitava bila održavana na način koji pogoduje njenom nesmetanom razvoju, potrebno je održavati travnjak prilagođenim načinom košnje u točno određenom razdoblju

Većina kosaca gnijezdi se od 15. svibnja do 15. kolovoza, iako sezona gniježđenja može biti i duža. Zbog toga je iznimno važno da se ona vrši nakon 15. kolovoza, kako se ne bi uništila gnijezda s jajima, a mladi ptići dovoljno ojačali da mogu poletjeti. Zadnji dan do kada je dozvoljena je 15. rujna.

A osim datuma, izrazito je važan način košnje. Naime, parcelu treba kositi od sredine prema rubnim dijelovima ili s jedne strane na drugu, nikako od ruba parcele prema unutra, kako bi ptice stigle pobjeći u rubne nepokošene dijelove travnjaka. Dozvoljena je isključivo ručno ili strižnim kosilicama na minimalnoj visini od 10 cm iznad tla.

Pilot mjera za zaštitu leptira

Četiri vrste ugroženih i strogo zaštićenih leptira - veliki livadni plavac (Phengaris teleius), zagasiti livadni plavac (Phengaris nausithous), močvarni plavac (Phengaris alcon alcon) i močvarni okaš (Coenonympha oedippus) žive na svega nekoliko manjih područja u Hrvatskoj.

Iznimni su po vrlo osjetljivom životnom ciklusu, a njihovo je razmnožavanje vezano za specifične vrste biljaka kojima se hrani gusjenica. Phengaris žive u simbiozi s mravima u čijim mravinjacima gusjenica živi sve do preobrazbe u odraslog leptira.

Svaka je od ovih vrsta vezana za određeni tip travnjaka, rod Phengaris obitavaju na prostoru kontinentalne i brdske Hrvatske, dok je močvarni okaš zabilježen jedino u Istri, no svima je zajedničko- nestanak staništa.

Zbog toga im je potrebno osigurati nesmetan razvoj te zadržati njihovo stanište u izvornom obliku, što će se kao i kod kosca uspjeti kroz prilagođeni termin i način košnje.

Tako je za velikog livadnog plavca i zagasitog livadnog važno da se travnjak kosi do 15. lipnja ili nakon 15. rujna, ali ne svake, već svake druge godine, kako bi se očuvala potrebna struktura vegetacije i vlažnost tla.

S druge strane, za očuvanje močvarnog plavca i okaša kositi treba samo u jesenskom periodu, nakon 15. rujna, također svake druge godine.

Za okaša se parcela mora kositi vrlo specifično, svake godine jedna trećina površine, dok se ostatak ostavlja nepokošen. Sljedeće godine kosi se druga trećina, prošle godine nepokošena, a treće godine zadnja trećina.

Zadnji dan do kada je dozvoljena košnja je 1. listopada.

Ručno odstranjivanje neželjenih biljaka

Što se tiče travnjaka, za obje operacije, oni se mogu koristiti za napasivanje samo u periodu od jeseni do kraja godine, pri čemu ne smije biti prisutno više od 1,0 UG/ha ovaca, koza, goveda i/ili kopitara, a minimalni pašni pritisak je 0,3 UG/ha.

Također, dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti nalažu odstranjivanje već svima dobro poznatih biljaka pelinolisne ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) i mračnjaka (Abutilon theophrasti Med.) te višegodišnjih korova i drvenastog bilja sa svih poljoprivrednih površina kako bi se spriječilo zarastanje.

Dodatna mjera za održavanja ovih travnjaka je odstranjivanje pojedinačnih biljaka koje nisu prikladne za ispašu stoke, kako se ne bi proširile i zarasle travnjak.

"S obzirom na to da je zabranjeno korištenje herbicida, nedozvoljene biljke treba ručno odstranjivati, a hidromelioracijski zahvati (odvodnja ili navodnjavanje) nisu dozvoljeni“, napominje se u brošuri o IAKS mjerama.

Sve manje ptica na poljoprivrednim površinama

Evidenciju koja se vodi na propisanom obrascu potrebno je dostaviti podružnici Agencije za plaćanja najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.


Tagovi

IAKS mjera 10.1.4 10.1.5 Zaštita kosca Zaštita leptira Košnja


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]