Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Online konferencija
  • 10.06.2022. 10:00

Zašto u Hrvatskoj proizvodimo 30 puta manje solarne energije nego što možemo?

Koje institucije sufinanciraju solarne panele, za koji iznos, kojim korisnicima i što s preprekama na koje nailaze?

Foto: Depositphotos/contact.francoisrol.com
  • 2.775
  • 385
  • 0

Kako u poljoprivredi raditi održivo, a pritom uštedjeti raspravili smo na jučerašnjoj online konferenciji "Energija u poljoprivredi – kako do obnovljivih izvora".

Zadnjih godinu dana u energetici dogodile su se tektonske promjene, koje nitko nije mogao prognozirati. Danas svi razmišljaju o tome koliki su troškovi te kako ih kompenzirati i, ako je moguće, pretvoriti u prihode.

Prije godinu dana cijena električne energije na burzi je iznosila 52 eura po MWh, danas je 250 eura, što je porast od 500 posto, dok je plin prije godinu dana koštao između 18 i 20 eura, a jutros je na burzama bio 100 eura, uvodno je kazao Nenad Ukropina, direktor tvrtke Enna Opskrba d.o.o. i dodao da se "smirivanje" tih brojeva ne vidi na horizontu.

"Paralelno s eksplozijom cijene dogodilo se drastično smanjenje povrata investicije u obnovljive izvore energije, tako da investiciju u jednu solarnu elektranu koja može kompenzirati potrošnju po sadašnjim cijenama, možete vratiti u roku od dvije do tri godine -  što je spektakularan rezultat pogotovo ako znamo da je njezin životni vijek od 25 do 30 godina", izjavio je direktor ove domaće tvrtke.

Cijena ulaganja u solare četiri puta manja od pogona na biomasu

Ove navode potvrđuje i Saša Bukovac, pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koji kaže da bez obzira na povećanje cijena prouzročenih globalnim kretanjima, vlastiti izvori energije za poljoprivrednu proizvodnju su dobrodošla investicija.

Programom ruralnog razvoja RH još 2014. godine prepoznata su takva ulaganja koja ne proizlaze samo iz održivosti u financijskom smislu nego i u ekološkom - da se smanji uporaba klasičnih fosilnih izvora.

APPRRR omogućava do 70 posto povrata investicije u obnovljive izvore energije (OIE), a najviše projekata je za solarne elektrane. Od ukupno 301 ugovorenog njih 292 odnosi se na solarne elektrane, a 9 na projekte vezane za biomasu. Vrijednost projekata koji uključuju solare je 467 milijuna kuna, a trenutno je dovršeno njih 123.

Geografska distribucija se podudara s onima koji se tiču klasičnih ulaganja u mjeru 4 te je, ako gledamo po županijama, vodeća Osječko-baranjska s njih 49, kazao je Bukovac.

Solarni paneli na zgradi ureda baranjskog ratara Petra Pranjića (Ž.R.Kristić)

Kao razlog zašto su drugi OIE slabo zastupljeni u ovoj mjeri, Bukovac navodi činjenicu da je riječ o potpori namijenjenoj proizvodnji za vlastite potrebe te da je ona ograničena na milijun eura.

"Solari su najjeftinija varijanta te vjerojatno zato i najzastupljenija. Prema našim podacima, prosječna cijena ulaganja u solare je 4 puta manja od prosječne cijene pogona na biomasu", kazao je.

Domaća bioplinska postrojenja pred gašenjem radi niske otkupne cijene električne energije?!

S druge strane, nastavlja on, postrojenja na biomasu osim veće inicijalne investicije, podrazumijevaju  potrebu za sirovinom te veće troškove rada i održavanja. 

Problemi s kojima se poljoprivrednici suočavaju

Postoje određeni problemi, kada se suočite s hrvatskom administracijom, na koje poljoprivrednici nailaze, slikovito opisuje Bukovac. Različite institucije od kojih se moraju dobiti dozvole imaju različite prioritete. Za izdavanje dokumenata traži se ispunjenje posebnih preduvjeta te vrlo detaljne analize budućeg stanja.

Izostanak dokumentacije uzrokuje probleme u odobravanju projekta i predstavlja svojevrstan sustav spojenih posuda, kaže on, a na kraju, tu je i postupak ocjene opravdanosti troškova koji korisnicima ponekad smanjuje iznos potpore.  

Dugo se čeka na ishođenje elektroenergetske suglasnosti (EES) ili elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) ili obavijesti o mogućnosti priključenja, koju izdaje HEP ODS d.o.o.

Osim toga, dokument mora glasiti na korisnika, prijavljeno ulaganje i lokaciju ulaganja, pa u slučaju da  korisnik ima dugoročni ugovor o najmu upisan u zemljišne knjige, EES ne može glasiti na njega obzirom da je HEP-ovim pravilima o priključenju na distribucijsku mrežu propisano da se suglasnost izdaje na vlasnika objekta.

Još jedan problem je da instalirana snaga postrojenja za proizvodnju energije iz OIE mora biti manja ili jednaka priključnoj snazi poljoprivrednog gospodarstva, ali ako je postojeća infrastruktura nije dozvoljavala, HEP je zahtijevao da korisnik o svom trošku financira izgradnju infrastrukture.

Isto tako, na zahtjevu za potporu poljoprivrednicima je poprilično teško dokazati da proizvedenu energiju koriste isključivo za podmirenje vlastitih potreba gospodarstva u svrhu proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda, jer neka gospodarstva nemaju samo primarnu proizvodnju i to je dosta teško razdvojiti.

Električna energija od sunca - kako do solarne elektrane na OPG-u?

Još jedna prepreka poljoprivrednicima je energetsko odobrenje za izgradnju proizvodnog postrojenja, koje izdaje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, jer je Pravilnik o kriterijima za izdavanje energetskog odobrenja izvan snage, a još nisu doneseni novi akti.

"U Agenciji nastojimo biti dovoljno fleksibilni i kada vidimo da je do nekog problema došlo ne korisnikovom krivnjom, dajemo dodatno vrijeme za otklanjanje nedostataka te nastojimo animirati onu administraciju čiju dozvolu korisnik čeka“ kazao je pomoćnik ravnatelja APPRRR Saša Bukovac na online konferenciji "Energija u poljoprivredi".

Online konferencija okupila je renomirane stručnjake 

Solare na obiteljskim kućama financira FZOEU

Uz APPRRR, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i HROTE, sredstva za sufinanciranje OIE daje i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, doduše po de minimis pravilima.

Međutim, FZOEU ne može financirati primarnu poljoprivrednu proizvodnju ni preradu, ali mogu financirati fotonaponske panele, dizalice topline, kotlove na biomasu  te sunčane kolektore za grijanje potrošne vode ili prostora - fizičkim osobama, kaže Aleksandar Halavanja, voditelj Službe za sustavno gospodarenje energijom.

Sto milijuna kuna je bilo na raspolaganju na zadnjem natječaju kojega je Fond raspisao, zaprimili su 1015 prijava za 300 milijuna kuna. Do sada se moglo dobiti oko 70.000 kuna po projektu, ali iznosi sufinanciranja projekata će se mijenjati ove godine. Kod iznosa sufinanciranja u obzir se uzima i područje u kojem korisnik živi.

Primjerice, ako živite na otoku možete dobiti od 60 do 80 posto sredstava sufinanciranja iz Fonda, a u područjima od posebne državne skrbi 80 posto, dok je u ostalim područjima iznos sufinanciranja 40 posto.

"Sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost fokusirana su na građane i obrte, ne možemo dodijeliti sredstva poduzetnicima u poljoprivredi i preradi te  ribarstvu i akvakulturi, ali zato su tu sredstva Agencije za plaćanja", kazao je Aleksandar Halavanja.

Bez kojih se "papira" ne može?

Prvo i osnovno pravilo koje se mora ispoštovati prije samog javljanja na natječaj je vlasništvo i legalnost građevine, nastavlja Halavanja.

Ako, primjerice, imate tri vlasnika jedne kuće, jedan se prijavljuje na natječaj, drugi mu daju suglasnost. Potrebno je imati važeću građevinsku i uporabnu dozvolu te rješenje o izvedenom stanju, odnosno dokument koji dokazuje da je vaša zgrada legalizirana.

To su osnovne stvari koje gledamo, a ako je riječ o ulaganju u solarnu elektranu, prije natječaja treba otići u HEP ODS i tražiti elektroenergetsku suglasnost - a to je usko grlo gdje se čeka od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, kaže on.

Naravno, potrebno je angažirati i projektanta koji će izraditi glavni projekt, što je po zakonu uvjet za elektrane koje su instalirane na krov kuće.

Novi natječaj FZOEU za obiteljske kuće bit će raspisan u rujnu ove godine, poručio je.

Dugo se čeka na ishođenje elektroenergetske suglasnosti (Foto: Depositphotos/elenathewise)

Pet puta manje novca iz PRR

Podsjetimo, kada govorimo o ulaganjima sufinancirana EU potporom, poljoprivrednici najviše interesa pokazuju za solarne elektrane. Doduše, to je svega 60-ak megavat sati ukupno instalirane snage u sedam godina provedbe Programa ruralnog razvoja.

Pomoćnik ravnatelja APPRRR kaže da će Agencija nastaviti raspisivati natječaje s obzirom da ulaganja u OIE doprinose specifičnom cilju broj 4 Zajedničke poljoprivredne politike, a to je doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje sekvestracije ugljika te promicanje održive energije.

Potreba povećanja korištenja energije iz obnovljivih izvora u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi je prepoznata u Strateškom planu RH, navodi Bukovac te ističe da je predviđeno 20 milijuna eura za takve projekte. To je višestruko manje nego dosadašnjih 100 milijuna kuna predviđenih za ovo programsko razdoblje.

"S prosječnom predviđenom vrijednosti projekta od oko 150.000 eura, očekuje se da na kraju provedbe Strateškog plana imamo isplaćenih više od 130 korisnika. To je iznos manji od onoga koji je bio raspoloživ u prethodnom razdoblju, ali svakako očekujemo ovaj broj projekata zacrtan u Strateškom planu",  zaključio je Saša Bukovac.

Proizvodimo 30 puta manje solarne energije nego što možemo

Solarni potencijal Hrvatske se kreće se oko 3.000 MW, a na kraju 2020. godine ukupno instalirana snaga u solarnim kapacitetima u Hrvatskoj je bila 100 MW. Kada pogledate tu razliku uviđate da imamo 30 puta manje neiskorištenog potencijala, kojeg vrlo brzo možemo staviti u funkciju, kazao je Nenad Ukropina.

"Naša je blagodat što se 90 posto lokacija u Hrvatskoj može se iskoristiti za solarne panele - u Slavoniji je insolacija oko 1200 KWh po m2 godišnje, dok u Dalmaciji imamo 1.600 KWh - to su fenomenalni brojevi, ako se kompariramo s Njemačkom gdje ima najviše solara na svijetu – a insolacija je 800 do 900 KWh, dakle u startu smo od 50 do 100 posto bolji",  kazao je direktor Enna Opskrba d.o.o.

Ako pogledamo cijene energenata danas, električna energija je 250 eura po MWh, bez trošarine i svih drugih davanja, što u konačnici bude od 300 do 350 eura i usporedimo s cijenom kilovat sata instalacije solarnog sustava od 1.000 eura – vrijeme povrata investicije je između dvije i tri godine.

Teza da proizvodnost solarnih panela pada s vremenom je točna, ali ona iznosi 0,5 posto, a s obzirom da broj sunčanih dana raste proizvodnost ostaje konstantna, kazao je Ukropina.

Potencijali u Hrvatskoj su duplo veći od onih u Njemačkoj (Foto: Depositphotos/temis1964)

U odnosu na geotermalnu koja je pogodna za velike potrošače, ali traži dosta vremena i sredstava za realizaciju, prednost solara je da uz svu administraciju i malo sreće, kod nas u roku tri do šest mjeseci možete imati elektranu u pogonu, zaključio je.

Mogu li solari izdržati nevrijeme s tučom?

Prošlih tjedana svjedočili smo velikom nevremenu s tučom, u nekoliko naših županija, pa se s razlogom postavilo pitanje o tome mogu li solarni paneli izdržati takve nepovoljne vremenske uvjete.

Ukropina kaže da u većini slučajeva solari mogu izdržati tuču što je potkrijepio primjerom da su od 1000 solarnih elektrana koje je postavila tvrtka Enna Opskrba d.o.o. u posljednje tri godine, imali samo dvije nesreće i to obje za vrijeme potresa na Baniji.

Na velikom broju instalacija koje rade imaju uključeno i osiguranje u razdoblju od 10 godina, a i sve je širi portfelj proizvoda osiguravajućih društava.

Kod solarnih elektrana koji se koriste za vlastitu proizvodnju i koju potrošač koristi na mjestu proizvodnje, postoji disproporcija između cijene koju proizvođač plaća kada uzima energiju iz mreže i cijene kada u nju predaje.

Cijena je degresivna u smislu da što je veća količina energije predana u mrežu to je manja cijena, ali je jednostavno propis takav, navodi.

Na kućanstvima u solarnim elektranama postoji ograničenje da ne smijete proizvesti više nego što potrošite – to je nešto što mi gledamo sa žaljenjem jer bismo voljeli maksimizirati potencijale koje imamo u Hrvatskoj, a koji su duplo veći od onih u Njemačkoj, komentira. 

"Loša stvar su visoke cijene energenata, ali je dobra otvaranje niza mogućnosti proizvodnje zelene energije i samoodrživosti, što je sigurno budućnost pa tako i za naše poljoprivredne proizvođače", zaključio je Nenad Ukropina, direktor tvrtke Enna Opskrba d.o.o. na online konferenciji Agrokluba.

Pogledajte video prilog:

 


Tagovi

Solarne elektrane Solari za kućanstva Enna Opskrba APPRRR Program ruralnog razvoja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Nenad Ukropina Saša Bukovac Aleksandar Alavanja Ministarstvo poljoprivrede


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.


Partner

Enna Opskrba d.o.o.

Budmanijeva ulica 1, 10000 Zagreb, Hrvatska
e-mail: info@enna-opskrba.hr web: https://www.energianaturalis.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]