Božur

Božur (Paeonia sp.) je trajnica koja potječe iz Kine, ali raste samoniklo i u ostalim dijelovima Azije, u Europi i Sjevernoj Americi. Ima odebljali, duboko rasprostranjen korijen. Poznat je kao grm i kao trajnica velikih raznobojnih cvjetova, ugodna mirisa, velikih sjajnih, rasperjalih listova.

Kod nas se uzgaja za rezani cvijet. Cvate u proljeće (svibanj, lipanj) a cvatnja traje 2-5 tjedana. U Europi se uzgajaju križanci Paeoniae lactiflora s punim velikim cvjetovima bijele, tamnoružičaste, trešnjevocrvene boje, visoki do 80 cm, zatim križanci s jednostavnim cvjetovima bijele, ružičaste, ljubičastoružičaste boje niskog rasta.

Tlo: Traži hranjivo, duboko tlo. Dobro uspijeva u hranjivoj ilovastoj zemlji slabo kisele reakcije i umjerene vlage.

Klima: Božuri su otporni na niske temperature i u našim kontinentalnim klimatskim uvjetima vrlo dobro prezimljavaju. Postoji opasnost pozebe kod jesenske sadnje pa se preporuča zaštititi mlade posađene biljke.

Sadnja: Božuri se razmnožavaju dijeljenjem korijena, presađivanjem mladih biljaka u dobro pripremljenu zemlju. Sadnja se obavlja u jesen prije stvaranja novog, mladog korijenja na dubinu na kojoj će mladi pupovi biti pokriveni tankim slojem zemlje. Razmak sadnje 70x70 cm ili 50x70 cm

Sortiment:

Tipovi

• Paeonia officinalis Alba plena (bijele)
• Crimson Globe Rubra plena (crvene)

Paeonia lactiflora (hibridi):

• dr Alexander Fleming (tamno ružičasta)
• Festiva Maxima (bijela)
• Karl Rosenfeld (tamno crvena)
• Sarah Bernhardt (nježno ružičasta)

Božur jednostrukih cvjetova:

• - Angelus (bijela)
• - Rembrandt (crvena)

Uzgoj i njega: Budući da je božur višegodišnja biljka, tlo se mora dobro pripremiti prije sadnje dodavajući organska i mineralna hranjiva. Za uspješan rast dubokog korijenja koji će davati obilne i kvalitetne cvjetne glavice, nakon što otpadne lišće, treba pognojiti sa NPK 7:20:30 (500 kg/ha), nakon nicanja prihraniti sa NPK 15:15:15 (150-200 kg/ha) a preporučljivo je folijarno dodati još neko tekuće mineralno gnojivo s naglašenim mikroelementima.

U prvoj godini uzgoja treba odstraniti sve cvjetne pupove da bi se stimulirao rast vegetativnih nadzemnih i podzemnih organa. U drugoj godini uzgoja pinciraju se postrani pupovi i ostavlja samo 1-2 cvijeta po biljci. Treće i narednih godina pinciraju se postrani izboji i ostavlja se 5-7 cvjetova po sadnici da bi se izbalansirala kvaliteta cvjetova i postigao kontinuitet plodonošenja. U pazušcu listova i na cvjetnim glavicama božur izlučuje mednu rosu koja može predstavljati problem ako se na njoj nasele gljive čađavice što umanjuje kvalitetu cvijeta. Kod uzgoja u vanjskim uvjetima rjeđe nastaju ovakve štete, ali u zaštićenoj proizvodnji gdje su više temperature i slabije provjetravanje treba o tome voditi više računa. Nadzemni dio biljke odumire u jesen a u proljeće iz zemlje potjeraju novi nadzemni izboji.

Berba i prinosi: Cvjetovi se beru kada se počinje otvarati ovojna, zelena košuljica cvijeta i pojavljuje boja. Berba traje ovisno o sorti 2-5 tjedana. Cvjetovi se mogu čuvati u hladnjači 10-14 dana na temperaturi 2-50 C.

Bolesti i štetočinci: Korjenove nematode predstavljaju veliki problem ako se posadi zaraženi sadni materijal. Lisne uši mogu biti prenosioci virusa, osim toga luče mednu rosu što privlači mrave pa se protiv njih treba provoditi redovita mjera zaštite. Dlakavi ružičar može napraviti velike štete na cvijetu, ali se na sreću pojavljuje periodično.

Botrytis paeoniae i Botrytis cinerae, Verticilium uz viruse su glavne bolesti na koje treba obratiti pozornost u proizvodnji.

Kod nas se sve više koristi grmoliki, drvenasti božur (Paeonia arborea), također porijeklom iz Kine. Razmnožava se cijepljenjem podloge Paeoniae officinalis ili chinensis. Koristi se kao ukrasni grm za sadnju na cvjetnim gredicama zajedno s ostalim cvijećem. Razmak sadnje mora biti veći ( 1x1,5 m) jer razvija bujniji korijen. Kod ovog božura nadzemna biljka nakon opadanja lišća ostaje drvena. Na proljeće će se ona okititi cvjetnim i lisnim pupovima. Njegovi cvjetovi se ne režu jer su kratkog vijeka, ali vrlo dekorativni stoga se koristi za sadnju na gredice uz kompozicije sa ostalim ukrasnim grmljem i drvećem.

Autor: Anđelka Hodalić, dipl. ing. agr.