Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cvećarstvo
  • 28.02.2021. 16:00
  • Šumadijski okrug, Miraševac, Kragujevac

Cene repromaterijala rastu, a cena cveća ostaje ista - zbog čega?

Na primer, reznica muškatle je 0,45, a ide i do 0,55 centi. To je velika razlika ako pogledamo koliko sam je plaćao kada je evro bio 80 u odnosu na to koliko moram da platim sada kada je oko 117 dinara, ukazuje cvećar Stefan Ribać iz Miraševca kod Kragujevca.

Foto: Stefan Ribać
  • 1.140
  • 185
  • 1

Osmi mart se bliži, dan kada se, čini se, kupi najviše cveća, a mnogima se takođe čini i da je ova proizvodnja vrlo isplativa. Međutim, ako se u obzir uzmu ulaganja i cene repromaterijala koje iz godine u godinu samo rastu, postavlja se pitanje koliko se zapravo od cvećarstva može zaraditi i da li to može biti jedini izvor prihoda jednoj porodici?

Stefan Ribać iz Miraševca kod Kragujevca 11 godina bavi se uzgajanjem cveća. Počeo je sa jednim plastenikom, danas ima četiri i oko 70.000 sadnica. Kada je počeo, cela porodica živela je od tog posla. Danas, on ima dodatni posao kako bi mogao da pomogne roditeljima koji su svakodnevno u plastenicima.

"Svih 365 dana smo u proizvodnji. Nisam u minusu, ostane da se preživi, ali ni blizu onoga koliko nam je ostajalo pre 10 godina kada sam zarađivao neuporedivo više nego sada. Moji roditelji uspeju da ostvare godišnju platu, a ja moram da radim dodatno da bismo opstali", navodi Ribać.

U noći mrazeva se ne spava, nego loži

Sami kupci, napominje, ne cene dovoljno trud i rad. Prema njegovim rečima, svega 10 odsto njih je svesno koliko sredstava i sebe proizvođač mora da uloži. Česta pitanja koja dobija su zašto ne spusti cenu, koliko to košta sama proizvodnja....

"Niko od njih ne zna cene repromaterijala, ne znaju kada se u toku zime i mrazeva cele noći ne spava nego se loži, niko ne računa ulaganje."

Kupci traže da spusti cenu, ali malo njih je svesno koliko košta proizvodnja

U svom rasadniku, između ostalog, uzgaja ledeno srce, lepog jovu, petunije, vinke, muškatle, surfiniju, englesku muškatlu, različite loznice, a za repromaterijal na godišnjem nivou izdvoji oko 5.000 evra

"Za 300 litara supstrata dajem od 2.500 do 2.800 dinara, hemijska zaštita me košta između 300 i 500 evra u godini, saksije se kreću od jednog do 25 dinara, prihranu plaćam po kilogramu 500 dinara. Za seme i reznice izdvojim više od 3.000 evra, dok me grejanje košta oko 400 evra", sabira Ribać troškove.

Što je evro skuplji - skuplji i repromaterijal

Smatra da su te cene vezane za evro i da se, zbog njegovog rasta, podižu i one. Kada je počeo da se bavi cvećarstvom evro je bio oko 80 dinara, a danas je skoro 40 dinara više.

"Reznica muškatle je 0,45, a ide i do 0,55 centi. To je velika razlika ako pogledamo koliko sam je plaćao kada je evro bio 80 u odnosu na to koliko moram da platim sada - kada je oko 117 dinara."

A cene po kojima naplaćuje svoj trud od početka do kraja sezone, uglavnom, padnu. Cvećarstvom sada, napominje, nije isplativo baviti se kao nekad te razmišlja da smanji obim proizvodnje, a možda je u potpunosti i ugasi.

Više cene repromaterijala demorališu cvećare

"Na primer, muškatle prodajem za 150, a onda padnu na 100 dinara. Lepi jova pada sa 30 na 15 dinara, isto važi za srce i petuniju u rasadu, retke i guste belagone prodajem za 50 dinara, lozice se kreću od 150 do 300 dinara....Kada bih zarađivao upola kao pre 11 godina, samo bih se ovim bavio", navodi naš sagovornik.

Kupovna moć ljudi je opala, svako se opredeljuje za manju biljku koju kasnije sam presadi u viseće saksije, a najviše se traže muškatle, belagone, srca, lepi jova i vinka, ukazuje cvećar iz Miraševca.

Isplati se saksijsko i rezano cveće?

Međutim, neki stručnjaci smatraju da ulaganje u cveće ima smisla. Stručnjak za ratarstvo i povrtarstvo pri Poljoprivrednoj stručnoj i savetodavnoj službi u Nišu Tanja Petrović ocenjuje da se ova proizvodnja i te kako može isplatiti.

"Ako krenemo od supstrata, čija količina od 10l košta od 240 do 300 din, konvencionalnog semena koje se kreće od 40 do 60, a hibridnog koje je 100 dinara za pet semenki muškatle na primer, prihrane tečnim đubrivom sa makro i mikroelementima koje košta oko 600 dinara po litri, mislim da se isplati i saksijsko i rezano cveće", navodi Petrovićeva.

Iako smatra da je od cvećarstva moguće živeti u našoj zemlji, mnogi cvećari ne bi se usaglasili sa tom procenom, posebno ne naš sagovornik koji, da bi došao do kupaca i uspeo da proda proizvedeno, odlazi na pijacu u Rači, Smederevskoj Palanci i Velikoj Plani, ponekad i u Beogradu.


Foto prilog


Tagovi

Uzgoj cveća Isplativost Cena repromaterijala Stefan Ribać Saksijsko cveće Petunije Lepi jova Tanja Petrović


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.