Da prežive krizu, cvjećari su uzgajali i povrće, a danas sin - programer planski širi proizvodnju

Obitelj Cecelja se proizvodnjom cvijeća počela baviti prije više od dva desetljeća. Krenuli su iz malog plastenika od samo 200 četvornih metara, a zahvaljujući fleksibilnom pristupu tržištu jedno su vrijeme, kako bi preživjeli ekonomsku krizu, uz cvijeće uzgajali i papriku i krastavac. Kvaliteta proizvoda osigurala im je stalne kupce, te su se danas razvili u moderan OPG koji ima čak 1.400 m2 unutarnje i 3.000 m2 vanjske proizvodnje.

"Nakon krizantema za rezanje, s kojima su moji roditelji ušli u ovaj cvjetni posao još 1997. godine, proizvodnja se postepeno proširila i na proizvodnju sezonskog cvijeća, maćuhica i ljetnica, a potom smo ju dopunili i lončanicama multiflorama. No, onda je došla 2008. godina, kada se, zbog ekonomske krize, potražnja za balkonskim cvijećem drastično smanjila. Kako bismo opstali, uz cvijeće smo tada počeli uzgajati papriku i krastavce kornišone za kiseljenje“, kaže nam 25-godišnji Šimun Cecelja iz Novog Marofa, koji je prije dvije godine postao nositelj OPG-a.

Fleksibilnost i brzo prilagođavanje pulsu tržišta

Zahvaljujući fleksibilnosti u poslovanju i pravovremenom prilagođavanju proizvodnje uvjetima koje diktira tržište, preživjeli su krizu te su ustrajali u proizvodnji onoga što najviše vole – cvijeća.

"Nakon deset teških i neizvjesnih godina tržište se konačno stabiliziralo, a time i naša proizvodnja koju smo, unazad pet godina, dodatno proširili, pa sada, uz klasično, sezonsko cvijeće i krizanteme, imamo i proizvodnju trajnica i ukrasnog grmlja. U našoj, doista bogatoj, ponudi trenutno imamo više od stotinu različitih vrsta trajnica, dakle višegodišnjih biljki koje uspješno prezimljavaju i u kontinentalnim predjelima. Među njima su i neke vrlo atraktivne trajnice, koje se rijetko viđaju u našim vrtovima kao što su, primjerice, niske krupnocvijetne kane, plamenci (phlox) u 12 boja, leptirac (gaura), vučika (lupinus), pustinjske ruže (osteosperma) u 10 boja, levizija, arctotis, orijentalni mak, geum, gypsophila, srdašce (dicentra), karpatski zvončić, pampas trava ( bijela, roza), magnolija krupnocvjetna (bijela i rozna), žuti ljetni jorgovan, japanski javor…“, kaže nam Šimun Cecelja. 

Na popisu najposebnijih biljaka koje se mogu pronaći na njegovu imanju su, kaže, sadnice kineskog vlasca, koji ima okus češnjaka, sadnice korijandera koji se, kao začinsko bilje, teško može naći, zatim sadnice peruanske jagode, sadnice tomatila, sadnice maline. U ovom se rajskom vrtu mogu pronaći i neke vrlo rijetke biljke poput sadnica tamarilla (drvo rajčice), sadnica mini guave (tropske voćke prefinog okusa), sadnica feiole (voćke koja ima plodove bogate jodom). Svoju, bojama i mirisima bogatu, cvjetnu rapsodiju obitelj Cecelja planira uskoro obogatiti i presadnicama egzotičnog voća i povrća.

Kompletnu proizvodnju do sada su, kažu, uspjeli financirati vlastitim sredstvima. U radu na OPG-u oslanjaju se također uglavnom na vlastite snage, no, prema potrebi, angažiraju i sezonske radnice.

Cvijeće prodaju na tržnicama i sajmovima sjeverozapadne Hrvatske

"Po površini proizvodnje mi još uvijek spadamo u manje proizvođače, stoga se silno trudimo da se baš svaki naš proizvod na tržištu izdvaja visokom kvalitetom, jer samo kvalitetna roba lako pronalazi, a što je još važnije i zadržava kupce. Ono što nam je, za sada, najveći problem u poslovanju je visoka cijena repromaterijala, u prvom redu zemlje i tegli, kao i visoka cijena energenata za zagrijavanje plastenika. Svoje plastenike zagrijavamo lož uljem što je vrlo velik trošak u ukupnoj cijeni proizvodnje. Kao i svima koji na tržište izlaze s vlastitim proizvodima, problem nam je, dakako, i još uvijek neuređeno tržište. Nažalost, naša općina Novi Marof potpuno je nezainteresirana kada je riječ o pomaganju mladim poljoprivrednicima kroz razne olakšice ili subvencije, kao što to primjerice rade u Bjelovaru i Varaždinu.

Ipak, smatram da imamo sreću što živimo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj gdje je industrijska proizvodnja razvijenija u odnosu na ostale dijelove Hrvatske, što se pozitivno odražava na kupovnu moć ljudi“, kaže Šimun Cecelja koji se, nakon završenog fakulteta računarstva, zaposlio u struci, no iako radi kao programer, proizvodnju cvijeća, koju su započeli njegovi roditelji, ne namjerava nikada zapostaviti.