Šipak (Rosa canina), poznat je u narodu kao šipurak, divlja ruža, pasja ruža, divlji šipak, pasja drača, plotna ružica, bijela ruža ili šepurika.
Šipak (Rosa canina), koji je još poznat u narodu kao šipurak, divlja ruža, pasja ruža, divlji šipak, pasja drača, plotna ružica, bijela ruža ili šepurika. Naraste u grm 2 do 3 m visine, koji ima samo u prvoj godini uspravne izboje, a u slijedećim se godinama razgranjuju u mnogobrojne povinute i viseće grane. Čitav grm je obrastao oštrim i prema dolje savijenim bodljikama. Listovi su neparno perasti, a listići jajastog oblika i oštro nazubljeni.
Cvjetovi su blijedoružičaste ili gotovo bijele boje, ugodna mirisa. Cvate u junu i julu, a plodovi dozrijevaju od polovice septembra. Sadnice nisu skupe, a biljka uspijeva na zemljištu koje ne treba biti visoko kvalitetno, sa minimalnim ulaganjima. Uzgoj ne zahtijeva veliki angažman. Sadnice brzo napreduju, a za dvije godine daju plod. Na rod ne utječe suša, ni vremenske nepogode, a veoma je otporan na razne bolesti.
Za podizanje nasada šipka tlo se priprema kao i kod sadnje voćnjaka. Šipak nije zahtjevan prema tlu. Ipak, dobro je tlo preorati, da se razrahli površinski dio te potanjurati i prefrezati, da se olakša sadnja. Đubrenje stajnjakom može se obaviti u trake ili u sadne rupe prilikom sadnje.
Sadnice se mogu nabaviti u rasadnicima. Pri tome treba obratiti pažnju da su sadnice zdrave i dobro razvijene. Sama tehnika sadnje je kao i kod voćki. Otvori se sadna rupa, u rupu se stavlja korijen sadnice te se zagrne zemljom.
Razmaci sadnje budućeg nasada mogu se prilagoditi dostupnoj mehanizaciji. Kreću se od 1,0 do 1,5 m unutar reda te od 3,8 do 4,0 m između redova. Na 1 ha tako ide oko 2.000 sadnica. Nakon sadnje, koja se obavlja u jesen ili rano proljeće, sadnice se prikrate na 12 -15 cm od tla. Nasad treba ograditi da se biljke zaštite od životinja koje bi ih mogle pojesti. Druge ili treće godine nakon sadnje biljke postaju robusnije i trnovitije pa ograda više nije nužna.
Na rod ne utječe suša, ni vremenske nepogode, a veoma je otporan na razne bolesti.
Šipak rodi na jednogodišnjim mladicama, koje rastu na dvogodišnjim i trogodišnjim granama. Iz toga proizlazi da se prvi značajniji rod može očekivati u trećoj godini. Prinos se kreće od 3-4 kg po sadnici, otprilike 8.000 kg/1 ha.
Uzgoj šipka podrazumijeva niske grmove ruža visoke do 9 metara. Radi se o samooplodnoj biljci koja je poznata radi svoje velike količine vitamina C.
Stabljike su mu obično bodljikave. Lišće mu je listopadno, a njegova boja varira od lijepe, sjajne zelene do mat boje. Kada cvijeta, ovaj grm ruže je iznimno privlačan, a krase ga lijepi cvjetovi obično bijele ili ružičaste boje. Plodovi su mu maleni veličine do 3 cm-a, a dolaze u žutim, ljubičastim i crvenima nijansama.
Većina ruža šipka zahtjeva bogato organsko i zbijeno tlo, iako ih je relativno lako uzgojiti. Važno je održavati vlagu i hladnoću zemlje jer je to korijenju pogodno za rast. Zemlja ne bi smjela biti previše natopljena vodom. Šipak se može razmnožavati i iz sjemena i iz reznica. Ipak, preporučljivo je uvijek uzimati radije reznice i to u jesen, zbog boljih plodova.
Pravilna rezidba je bitna zbog toga što oblik grma i starost grana utječu ne samo na količinu uroda, već i na kakvoću plodova. Mlade se biljke nakon sadnje režu tako da im se ostavi 2 do 5 pupova na svakom glavnom izbojku. Preporuča se da gornji pupovi budu okrenuti prema vanjskoj strani grmića. Svake godine u proljeće vrhovi biljka se trebaju orezivati kako bi se dobio željeni oblik grma. Biljka u puni rod dolazi 4 do 6 godina nakon sadnje. Plantaže divlje ruže mogu biti jako dugotrajne ako se rezidba obavlja redovito. Način rezidbe ponešto će se razlikovati ovisno o tome planiramo li ručnu ili strojnu berbu plodova.
Prvi značajniji rod možete očekivati u trećoj godini. Prinos se kreće od 3-4 kg po sadnici, otprilike 8.000 kg/1 ha.
Za ručnu berbu preporuča se zimski rez kojim se na svakom glavnom ogranku ostavi 10-15 rodnih izbojaka. Slabi izbojci i oni stariji od dvije godine trebaju se ukloniti. Rezidba biljaka u nasadima u kojima se provodi mehanizirana berba može se provoditi kosilicom za živicu koja je montirana na traktor. Takva se rezidba provodi svake druge godine u rano proljeće kako bi se grm orezao sa strana i na vrhu. Ponekad se treba provesti i zelena rezidba početkom ljeta kako bi se skratili najduži izbojci. Bez obzira na način berbe, kada rodnost počne opadati, biljke treba pomladiti tako da se grmovi potpuno skrate do visine od 5 do 10 cm iznad tla. Obično se pomlađuju svakih 8 do10 godina.
U proljeće plijevite i prskajte otopinama algi kako bi šipak zaštitili. U ljeto pripazite da ne bi došlo do pojave uši te uklonite uvele listove ako ih primijetite. U jesen se uzimaju reznice za razmnožavanje, a u zimi odrežite biljke i povežite ih kako biste ih zaštitili.
Važna je krupnoća i kakvoća ploda. Masa ploda bi trebala biti između 3 i 5 g, udio svježeg mesa 70 do 80%, plod mora imati visok udio suhe tvari, povoljan udio organskih kiselina, visok udio C vitamina (poželjno bi bilo da se kreće između 600 i 1200 mg/100g svježeg mesa ploda), dobru aromu i boju.
Foto: Pixabay/127071
Autorica
