Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šipak
  • 04.10.2017. 16:00

Ekološki uzgoj šipka

Uzgaj šipka zahteva minimalna ulaganja, kao i angažman, a donosi prinos od 8.000 kg/1 ha.

  • 5.617
  • 91
  • 0

Šipak (Rosa canina) može da naraste kao grm od dva do tri metra visine. Cveta u junu i julu, a plodovi dozrevaju od polovine septembra. Sadnice nisu skupe, a biljka uspeva na zemljištu koje ne mora da bude visoko kvalitetno, sa minimalnim ulaganjima.

Uzgoj ne zahteva veliki angažman. Važno je održavati vlagu i hladnoću zemlje. Sadnice brzo napreduju, a za dve godine daju plod. Na rod ne utiče suša, ni vremenske nepogode, a veoma je otporan na razne bolesti.

Priprema zemljišta kao kod sadnje voćnjaka

Za podizanje zasada šipka, zemljište se priprema kao i kod sadnje voćnjaka. Šipak nije zahtevan. Zemljište je potrebno preorati, da se razrahli površinski deo, a potom potanjirati i prefrezati, da se olakša sadnja. Đubrenje stajnjakom može da se obavi u trake ili u sadne rupe prilikom sadnje.

Tehnika sadnje

Sadnice se mogu nabaviti u rasadnicima. Pri tome treba obratiti pažnju da su sadnice zdrave i dobro razvijene. Sama tehnika sadnje je kao i kod voćki. Otvori se sadna rupa, u rupu se stavlja koren sadnice, te se zagrne zemljom.

Razmaci sadnje budućeg zasada mogu se prilagoditi dostupnoj mehanizaciji. Kreću se od 1,0 do 1,5 m unutar reda i od 3,8 do 4,0 m između redova.

Na 1 ha minimalan sklop je 1.650 sadnica.

Nakon sadnje, koja se obavlja u jesen ili rano proleće, sadnice se prikrate na 12 m -15 cm od zemlje.

Zasad treba ograditi, da se biljke zaštite od životinja koje bi ih mogle pojesti. Druge ili treće godine nakon sadnje, biljke postaju robusnije i trnovitije, pa ograda više nije nužna.

Rod šipka

Šipak rodi na jednogodišnjim mladicama, koje rastu na dvogodišnjim i trogodišnjim granama. Iz toga proizlazi da se prvi značajniji rod može očekivati u trećoj godini. Prinos se kreće od 3-4 kg po sadnici, otprilike 8.000 kg/1 ha.

Rezidba šipka

Pravilna rezidba je bitna zbog toga što oblik grma i starost grana utiču, ne samo na količinu roda, već i na kvalitet plodova. Mlade biljke se nakon sadnje režu tako da im se ostavi od dva do pet pupljaka na svakom glavnom izbojku. Preporučuje se da gornji pupoljci budu okrenuti prema spoljnoj strani grmića.

Svake godine, u proleće, vrhove biljaka bi trebalo orezivati, kako bi se dobio željeni oblik grma. Plantaže divlje ruže mogu biti jako dugotrajne ako se rezidba obavlja redovino.

Biljka u pun rod dolazi od četiri do šest godina nakon sadnje.

Rezidba zavisi od načina berbe

Način rezidbe će se razlikovati zavisno od toga da li planiramo ručnu ili mašinsku berbu plodova.

Za ručnu berbu preporučuje se zimski rez, kojim se na svakom glavnom ogranku ostavi 10-15 rodnih izbojaka. Slabi izbojci i oni stariji od dve godine treba ukloniti.

Rezidba biljaka u zasadima u kojima se sprovodi mehanizovana berba može se sprovodi kosilicom za živu ogradu, koja je montirana na traktor. Takva rezidba se obavlja svake druge godine u rano proleće, kako bi se grm orezao sa strana i na vrhu.

Masa ploda bi trebalo da bude između 3 i 5 g, udeo svežeg mesa 70% do 80%, plod mora imati visok udeo suve materij, povoljan udeo organskih kiselina, visok udeo C vitamina (poželjno bi bilo da se kreće između 600 i 1200 mg/100g svežeg mesa ploda), dobru aromu i boju.

Ponekad treba uraditi i zelenu rezidbu početkom leta, kako bi se skratili najduži izbojci. Bez obzira na način berbe, kada rodnost počne opadati, biljke treba pomladiti, tako da se grmovi potpuno skrate do visine od 5 do 10 cm iznad zemlje. Obično se pomlađuju svakih osam do 10 godina.

Nega i zaštita šipka

U proleće plevite i prskajte rastvorima algi, kako bi šipak zaštitili. U leto pripazite da ne bi došlo do pojave vaši i uklonite uvele listove. U jesen se uzimaju reznice za razmnožavanje, a zimi odrežite biljke i povežite ih kako biste ih zaštitili.

Foto: 127071 / Pixabay


Autorka

Renata Dragović

Više [+]

Uvek željna novih znanja i izazova u oblasti ekološke poljoprivrede. Poseduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.