Goran Lazić: Hortikultura ima perspektivu, posla ima - samo treba raditi

"Hortikultura ima perspektivu jer kad god sam u tom segmentu tražio posao, našao sam ga. Posla ima, samo treba raditi", kaže Goran Lazić (37) poljoprivredni tehničar koji ima obrt Green Fix, aktivan već desetljeće, koliko se i bavi hortikulturom odnosno uzgojem ukrasnog i druge vrste bilja u svom rasadniku. Smješteno je njegovo zeleno blago nedaleko Zagreba u Pokupskom, gdje mu prostor od oko 5.500 četvornih metara krase grmovi lavande, lovora, ružmarina, timijana i drugih začinskih trava. Nije stao samo na tome, jer za ukrašavanje odnosno "obrubljivanje” okućnica svakako su zahvalne i ponude im tuje (stupasta, smaragdna, istočna, džinovska), biljke značajne zelene mase koja voli drenirana i osunčana tla.

"Smaragdice dobro idu, a pogodne su za "odvajanje” dvorišta ali i kao živa ograda. Visoke budu od pola do čak dva metra” objašnjava naš sugovornik zelenu ponudu rasadnika. Odlučio se kaže za posao sa biljkama, tako što je prvotno drugima uređivao vrtove, kosio travu, živicu, sadio bilj(k)e i dr. pa je kasnije, kada je vidio da posao ide, osnovao vlastiti obrt (nakon što je istražio tržište). U njemu sudjeluje cijela obitelj i svak je zadužen za svoj dio posla. Hortikultura je sve više zastupljena u promišljanju estetike okućnica u Hrvatskoj, kaže G. Lazić dodajući kako u tome, iz njegovog iskustva, nemalo prednjači Varaždin, zagorski dio Hrvatske, ali i okolica Zagreba. Nije tamo rijetkost vidjeti lijepo uređene živice koje i Lazići komadno imaju u ponudi,visine i do 2,5 metra i to u bojama (prodaju se po stablu, ovisno o vrsti).

Crni bor tražen za vile sa bazenima

"Praksa nam je pokazala da crni zimzeleni bor (Pinus nigra Arnold) iz porodice Pinaceae, traže ponajviše vlasnici vila sa bazenima”, otkriva naš sugovornik. Riječ je kaže o otpornoj šumskoj četinjači koja ne voli sjenu, a može narasti i nekoliko desetaka metara. Dosta im ide i dugovjeka tisa (česti je ukras parkova) iz porodice Taxaceae, omanje drvo koje (na)raste od pola do nekoliko metara. To je u pravilu četinasti grm, ali može izrasti i kao visoko drvo, šire je krošnje i otrovna je biljka. Cijena joj se u rasadniku obitelji Lazić, ovisno o veličini i starosti po komadu kreće više od tri tisuće kuna. Bobičastih je plodova i tamnozelenih iglica, otpornog je drveta, pogodnog u stolarstvu, a u Hrvatskoj je zaštićena zakonom.

Obitelj je u svoju zelenu oazu koju stalno nadopunjuju biljkama, ali kažu i znanjem, uvrstila i cedar lat. Cedrus (ima ih više vrsta), ukrasno zimzeleno drvo iz porodice borova. Cedar ima tvrde, bodljikave, četverobridne iglice,ugodnog je mirisa, dugog životnog vijeka, a naraste i do nekoliko desetaka metara. Biljka je to koja se dosta koristi i u aromaterapiji (eterično ulje) ali i industriji parfema.

Za proljetnu sadnju, doznajemo, zahvalne su kao cvjetni dekori peterolisne vinke, grmolike i padajuće koje u rasadniku našeg sugovornika ima ružičastih ali i drugih boja. Cvjetnice su to koje vole vlagu i svjetlost ali ne direktnu, a u uzgoju je poželjno i orošavanje listova tog cvijeća koje raste u visinu i nemalo u širinu. Šaroliku ponudu obogaćuju im i maćuhice, (ima ih više vrsta) u pravilu dvogodišnje biljke koje vole propusno tlo, ali uspijevaju na mnogima. Dobro se slažu s drugim cvjetnicama, ne vole velike vrućine, a rastu kako na osunčanim tako i na sjenovitim mjestima. Kao zaštitnika biljnih vrsta uvrstili su Lazići i neven (odbija štetnike), a imaju i za okućnice dosta tražene ukrasne sadnice lovor višnje, biljke prepoznatljive po "mesnatim” listovima.

U bajnom vrtu zaživio i pčelinjak

"Pribavili smo među ostalim i pedesetak sadnica medonosnog i mirisavog drveta bagrema, koji se također koristi i kao ukrasno drvo i dobar učvršćivač tla. U pravilu raste brzo, a ovi bagremi koje imamo još su male biljke” kaže. Dodaje kako hortikultura i ustrojeni im rasadnik kao zacrtani pravac njihovog razvoja zahtijeva vremena i truda jer takav je rad s biljkama. To više jer s nemalo njih startaju kao s reznicama, koje uzgajaju do "života” im u teglicama odnosno u plasteniku.

"Uspjeh našeg rada ne vidi se odmah, jer od reznice do biljke u zemlji prođe i do dvije godine”, opisuje naš sugovornik mukotrpan posao uzgoja bilja. Posebice, jer mora se voditi računa i o prihrani svake vrste biljaka uključujući i štetnike koji ih napadaju. Kada je o potonjima riječ, mnogi su im i poznati jer Lazići su biljkama okruženi dugovjeko počevši od voćnjaka u kojem im rastu jabuke, kruške, šljive, trešnje odnosno maline, kupine, povrtnjak s domaćom rajčicom, paprikom, češnjakom i drugim povrtnicama oplemenjenim i začinskim biljem. Rezultiralo je to i zaživljavanjem pčelinjaka kojim se bavi Goranov otac proizvodeći livadski miješani med. Dobre je kvalitete kaže jer okružena im je biljna ponuda šumom, pa im i pčelice često ”navrate”.

Za ozbiljniji ulazak u posao treba par tisuća eura 

"Košnice koje imamo s pčelama ”anđelima poljoprivrede” prirodno nam zatvaraju ciklus uzgoja bilja čije sam bogatstvo ponude financirao vlastitim sredstvima”, ističe iskusni vrtlar. Nije kaže išao za novcem iz europskih fondova, što ne znači da mu on i ne treba, jer valja im pribaviti mini bager (cijena mu je oko 10.000 eura) i još nekolicinu strojeva za lakši rad u uređivanju vrtova.

"Imati rasadnik, a ne i popratnu mašineriju, i baviti se k tomu i uređivanjem vrtova nije recept za uspjeh. Oni koji bi ozbiljnije krenuli u ovaj posao trebaju to imati na umu, uključujući i novčana sredstva od par tisuća eura”, otkriva Goran Lazić svoje početke. Startao je kaže s kosilicom, vozilom, prikolicom i još nekolicinom pribavljenih "alata” čiji se krug širio. Prvo je uređivao vrtove, potom je krenuo u potražnju bilja i osnivanje rasadnika, a danas u ponudi već ima i svoj bio kompost. Iako u Hrvatskoj, napominje, uređenje vrtova i okućnica nije na razini kao što je to primjerice u Italiji, nemalo i Engleskoj, primjećuje se "trend bolje skrbi za kućni okoliš”. Za njegovu ljepotu doznajemo sve su traženije i zelene "slike” topiarija, ukrasnih maštovito oblikovanih grmova od kojih prednjače oblici kugle, mačke ali i slonova i drugih životinja.